BiH

Radio Slobodna Evropa

Nešto je procurilo: Zašto EU parlamentarci traže provjeru veza Dodika i Várhelyija?

14/01/2022
Foto: Pixsell/Twitter

Provjera tih odnosa značajna je za očuvanje kredibiliteta EU na Zapadnom Balkanu, a jedan od potpisnika pisma koje je upućeno na adresu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Thijs Reuten podsjeća da je to i Várhelyijev zadatak

Opreznost u pristupu Bosni i Hercegovini od europskog komesara za proširenje Olivera Várhelyija, traži grupa zastupnika Europskog parlamenta, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Razlog da ga na to podsjete pronašli su u odnosima koje ima s Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Provjera tih odnosa značajna je za očuvanje kredibiliteta EU na Zapadnom Balkanu, a jedan od potpisnika pisma koje je upućeno na adresu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Thijs Reuten podsjeća da je to i Várhelyijev zadatak.

“Gospodin Várhelyi bi trebao promicati europske vrijednosti i služiti interesima EU i interesima bosanskog naroda koji se želi uskladiti i reformirati prema stabilnoj i prosperitetnoj demokraciji pod vladavinom prava”, navodi Reuten, eurozastupnik iz Nizozemske, predstavnik Progresivnog saveza i demokrata, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Stoga očekujem od gospodina Várhelyija da bude posebno oprezan kada je u pitanju izbjegavanje bilo kakvog (novog) nagovještaja favoriziranja Vučićeve Srbije, Dodikove politike ili bilo kojeg drugog Orbanovog interesa na Zapadnom Balkanu”, kazao je Reuten, jedan od potpisnika pisma, za rubriku Zašto? RSE.

Šta je procurilo?

Sličnog stava je i Nathalie Loiseau, europarlamentarka iz Francuske i predstavnica stranke “Obnovimo Europu”.

Loiseau se osvrnula na navode o dokumentima koji su procurjeli, a koji pokreću pitanja o kontaktima koje je komesar Várhelyi imao s Dodikom.

“Kao zastupnici u Europskom parlamentu, naša je uloga kontrolirati kako Europska komisija radi i dobiti odgovarajuće informacije u tom pogledu”, kazala je Loiseau, također potpisnica pisma.

Povod za ovo pismo, parlamentarci su našli u navodnim dokumentima koje je potpisao šef delegacije EU u BiH Johan Sattler, a u kojem on sugerira da je komesar Várhelyi otvoreno dogovarao s Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva BiH “potencijalno razbijanje BiH”.

U pismu se posebno naglašava uloga komesara EU u potezima u vezi s najavljenim povlačenjem nadležnosti iz državnih institucija.

Katalin Cseh, zastupnica u parlamentu i predstavnica stranke Momentum iz Mađarske, kaže za RSE da su pismo potpisali “posebno zabrinuti zbog procurjelog dokumenta koji je potpisao Sattler, a koji ukazuje da je povjerenik Várhelyi ‘pristao’ na dinamiku jednostranog povlačenja entiteta bosanskih Srba iz državnog statusa. institucije na razini”.

“Istragom treba utvrditi i razjasniti da povjerenik nije dao prešutni pristanak na secesionistički program čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika. To bi bilo protivno službenoj politici EU, koja je čvrsto opredijeljena za Daytonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”, kaže Cseh.

Zastupnica iz Francuske smatra da EU mora biti prisutnija i aktivnija u BiH.

Ona je na svome Twitter profilu podijelila pismo i napisala:

„Dok se srpski ultranacionalisti igraju vatrom, uz podršku Viktora Orbana, želimo biti sigurni da Europska unija igra svoju punu ulogu – i nikakvu drugu.“

“Moraju biti više uključeni u ono što se dešava uopće na Zapadnom Balkanu, i BiH posebno. Zapadni Balkan je dio Europe geografski, historijski i kulturološki. Ne smijemo zatvarati oči pred onim što se dešava u regiji“, kaže za RSE Loiseau.

Naglašava da je važna činjenica da je produžena misija EUFOR-a u BiH.

“Smatram da je važno i da drugi faktori, poput Rusije ili Turske, trebaju da se uzdrži od ‘dodavanja ulja na vatru“ u regiji“, mišljenja je zastupnica u Europskom parlamentu.

Koliko je zastupnika potpisalo pismo?

Europska komisija potvrdila je da je dobila pismo 30 zastupnika koji dovode u pitanje ulogu europskog komesara za proširenje Olivera Várhelyija u krizi u BiH.

“Naravno, mi ćemo kao i uvijek odgovoriti na pismo europskih zastupnika i ostavit ćemo reakciju na pitanje koje su poslanici postavili za naš odgovor”, izjavio je novinarima četvrtak, 13. januara, Eric Mammer, glasnogovornik predsjednice EK Ursule von der Leyen kojoj je upućeno pismo.

Mammer nije komentirao navode europskih zastupnika koji su u pismu izrazili zabrinutost akcijama europskog komesara i njegove navodne dogovore s Dodikom, u vezi s datumom posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je pokrenut proces jednostranog povlačenja iz državnih institucija.

Upitan da li su akcije Olivera Várhelyija kompatibilne sa stavom EU o krizi u BiH, Mamer je spomenuo izjavu europskog komesara za proširenje nakon njegove posjete BiH u novembru 2021. godine.

“Vjerujem da je i sam komesar nakon posjete BiH dao izuzetno jasnu izjavu o naporima koje vlasti BiH moraju poduzeti da bi krenule svojim europskim putem. Ove izjave su očigledno u potpunosti u skladu sa stavom EU i EK po ovom pitanju”, rekao je Mammer.

Šta je sve demantirano?

Ranije su, 22. decembra 2021. godine, iz Delegacije EU u BiH kazali da je komesar Várhelyi “u dva navrata jasno pozvao srpskog člana Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da ne poduzima nikakve jednostrane i ireverzibilne korake ka urušavanju institucija na državnom nivou”.

Iz Delegacije su podcrtali da se komesar usprotivio planovima Milorada Dodika i Narodne skupštine RS-a te da činjenica da je znao da će se sjednica održati ne podrazumijeva podršku takvom potezu.

I glasnogovornik EK Peter Stano, tokom decembra je odbacio izjave pojedinih političara iz BiH kao i medijske natpise o navodnom dogovoru između komesara EU za proširenje i vlasti entiteta RS o održavanju posebne sjednice NSRS-a.

Iz kabineta komesara za proširenje Várhelyija nisu odgovorili na upit u vezi s pismom 30 zastupnika.

Veza s izborima u Mađarskoj?

Pismo zastupnika ne može da se odvoji od predizborne kampanje u Mađarskoj koja je počela, smatra Bodiš Gabor, novinar iz Budimpešte. Izbori i Mađarskoj zakazani su za april 2022.

“Ovo pismo inicirano je od europske poslanice ovdašnje liberalne stranke koja se zove Momentum Katalin Cseh. Ona je inicirala to pismo“, kaže Gabor.

Mišljenja je da je komesar za proširenje Várhelyi odan politici premijera Mađarske Viktora Orbana.

“Várhelyi vuče poteze koji nisu u skladu s politikom EU, nego su u skladu s politkom mađarske vlade. To nje samo slučaj s BiH, to je slučaj i s Ukrajinom, a kao posljednje je važno pomenuti da je ministar vanjskih poslova Mađarske prije dva dana dao podršku vlastima Kazahstana koji su naredili pucanje na demonstrante“, kaže Gabor.

Politiku Mađarske, kao jedne male zemlje u EU, opisuje kao protivnu većini EU.

“Politika Viktora Orbana je da on vodi oslobodilački rat protiv birokrata iz Brisela. To je njegovo geslo za izbore. On je dobio izbore pre četiri godine i namjerava i ovog aprila. Ono što on radi na Zapadnom Balkanu, a BiH nije izuzeta, on da je otvorenu podršku, i medijsku i novčanu, ne samo Miloradu Dodiku, nego i Janezu Janši, premijeru Slovenije, ali i bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom, koji je danas ovdje srećni migrant u Budimpešti”, kaže Gabor.

Smatra da je briselskoj administraciji već dosta Viktora Orbana. Navodi da Mađarska ne prima pomoć EU za rješavanje posljedica pandemije, ali i da se protiv Mađarske u EU vodi nekoliko procesa.

Nadu vide, smatra novinar iz Budimpešte, u izborima i glasovima Mađara koji će promijeniti vlast.

Radi li EU dovoljno u BiH?

Zastupnik Reuten iz Nizozemske kaže da bi se EU, a samim tim i svi njeni formalni predstavnici trebali jasno distancirati od “ideje vanredne sjednice Narodne skupštine RS-a, od neustavnog događaja koji se dogodio 9. januara i svih povezanih ispada veličanja osuđenih ratnih zločinaca i poricanje genocida”.

Zastupnica Loiseau smatra da su iz zajednice potrebni napori fokusirani na deeskalaciju tenzija.

“To je ono što EU želi. Ne možete ograničiti svoju vanjsku politiku na pokretanje sankcija, čak i ako ih ne smijete isključiti. Uvjeravanje, dijalog, poticaji za pozitivne poteze i odvraćanje od opasnih ponašanja ključni su za uspješnu diplomaciju”, kaže za RSE.

Šta je najavio Washington?

Iz EU je, nakon ponovljenih sankcija Sjedinjenih Američkih Država Miloradu Dodiku zbog korupcije i antiustavnih poteza, potvrđeno da će na narednim sastancima razmotriti mogućnosti kako reagirati konkretnim mjerama protiv zvaničnika Republike Srpske “koji ugrožavaju Dejtonski sporazum i funkcioniranje državnih institucija BiH”.

“Države članice interno razgovaraju o tome kako pristupiti ovome i kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koji su nam na raspolaganju”, izjavio je novinarima glasnogovornik EU Peter Stano.

“EU bi trebala slijediti ciljane sankcije SAD-a. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH ključan je za očuvanje i naša je dužnost kao međunarodne zajednice da sankcioniramo jednostrane i protuustavne poteze odgovornih političkih aktera u RS-u. Zalažem se za usklađeno međunarodno djelovanje u podršci demokratskoj i ujedinjenoj BiH. Stoga preferiram sankcije EU, jer su se one pokazale najučinkovitijima”, kazao je zastupnik Reuten.

Istaknuo je da se nada se će Europska komisija “brzo i odlučno i predložiti ciljane sankcije slične onima koje SAD sada implementiraju”.

“Uvođenje sankcija EU u nadolazećim sedmicama trebalo bi biti moguće i nužno. Jedna ili više država članica koje ometaju jednoglasno usvajanje ne bi smjele uskratiti druge države članice da krenu naprijed. Zadržat ćemo pritisak na Komisiju i Vijeće”, rekao je za RSE.

Sličnog stava je i zastupnica Cseh. Kaže da EU treba slijediti SAD. “Sankcije su efikasnije kad su koordinirane”, kazala je.

Cseh također pozdravlja posljednju izjavu EU nakon proslave neustavnog Dana RS-a 9. januara, osuđujući podjele i huškačke postupke čelnika RS-a.

“Ali vjerujem da moramo ići dalje. Po mojoj ocjeni, postupci čelnika RS-a već su prešli crvenu liniju i zahtijevaju sankcije kako bi se spriječila daljnja eskalacija. Štoviše, kao što pokazuje naše pismo, Europska komisija treba vratiti svoj kredibilitet u BiH istragom i razjašnjavanjem uloge komesara Várhelyija”, ocijenila je Cseh.

Reuten je naglasio i značaj Ureda visokog predstavnika.

“Nažalost, OHR i gospodin Schmidt su patili od namjernih pokušaja Republike Srpske, Rusije i drugih da ga diskreditiraju i oslabe njegov mandat. No, gospodin Schmidt ima punu potporu EU i međunarodne zajednice da u potpunosti izvrši svoj mandat i, ako je potrebno, trebao bi iskoristiti ovlasti pripisane njegovom uredu za očuvanje mira, stabilnosti i integriteta.”

EU i očekivanja

Novinar iz Budimpešte Bodiš Gabor smatra da je problem u EU činjenica da se sve članice nikad neće jednoglasno dogovoriti o sankcijama.

“Nema jedinstvene vanjske politike. Čvrsti stav je skoro nemoguć. Dovoljno je da jedna članica stavi veto i da od toga nema ništa. Može biti da pojedine zemlje, jače zemlje, poput Francuske ili Njemačke slijede poteze SAD-a kad je o sankcijama riječ“, kaže Gabor.

Za njega situacija sve više liči na onu iz ’90-ih “kada Europa također nije napravila ništa, dok SAD nije stupio na scenu”.

“Mislim da su ključan faktor za BiH na Zapadu Sjedinjene Države. One mogu nešto ozbiljnije da urade. Od EU to se ne može očekivati.”

Blokada državne vlasti u BiH počela je kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko u julu nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, u julu 2021. godine.

U mjesecima kasnije, iz entiteta RS stizale su najave odcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS.

Političari, na čelu s Dodikom, najavili su “vraćanje nadležnosti” u oblasti odbrane, pravosuđa, financija, nabave lijekova i sigurnosti s nivoa države BiH na entitetski nivo.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.