Nevladine organizacije mapirale najvažnije probleme žena u lokalnim zajednicama u BiH

Više od 30 braniteljica ženskih prava iz 10 nevladinih organizacija širom Bosne i Hercegovine postale su pokretačice pozitivnih promjena u svojim lokalnim zajednicama tokom dvogodišnjeg trajanja projekta “Zagovaranje za ženska prava”.

Istaknuto je to na današnjoj pres-konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati projekta koji su implementirale Fondacija CURE i Fondacija za osnaživanje uz finansijsku podršku Evropske unije.

U dvije godine radilo se na jačanju kapaciteta 50 aktivistkinja i braniteljica ženskih prava iz deset organizacija u deset općina s ciljem da se doprinese promociji i poštovanju ženskih prava te iskorjenjivanju diskriminacije žena s posebnim fokusom na žene iz marginaliziranih i manjinskih grupa.

Kako je kazala menadžerica projekta Vedrana Frašto iz Fondacije CURE ojačani su kapaciteti organizacija za lobiranje i zagovaranje kroz 15 različitih treninga, a više od 100 članica 10 nevladinih organizacija učestvovale su u izradi 10 zagovaračkih planova za buduće djelovanje na lokalnom nivou.

– Iz 10 lokalnih zajednica proizašlo je više od 20 inicijativa ka lokalnim institucijama i građanstvu koje su provodile lokalne organizacije uz podršku i mentorstvo Fondacije CURE i Fondacije za osnaživanje žena. Održano je i 10 okruglih stolova s ciljem dobijanja podrške lokalnih institucija i saradnje s nevladinim organizacijama kako bi se poboljšali uvjeti života žena – podvukla je Frašto.

Medina Mujić iz Fondacije CURE navela je brojne realizirane inicijative u okviru tog projekta ističući da su na terenu uvidjele da žene imaju slične ili iste probleme i to su u oblasti zdravstva, nedostatak edukacija i saradnje s lokalnim institucijama te nedostatak institucionalne podrške.

Direktorica Fondacije za osnaživanje žena Dubravka Kovačević posebno je izdvojila značaj međusobnog povezivanja između organizacija što je urađeno ovim projektom te je najavila da će Fondacija osigurati grantove za deset organizacija kako bi nastavile rad na realizaciji svojih zagovaračkih planova.

Šef Sekcije operacija Socijalni razvoj, civilno društvo i prekogranična saradnja u delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Gianluca Vannini istaknuo je da se ovaj projekat implementirao u okviru kontinuirane podrške EU eliminaciji rodne diskriminacije u BiH.

Naglasio je da je ravnopravnost spolova temeljna evropska vrijednost, a promocija jednakosti između žena i muškaraca ostaje jedan od njihovog glavnih ciljeva.

– Mnoge žene širom svijeta, a BiH nije izuzetak, još uvijek se suočavaju s izazovima, prijetnjama, nejednakostima. Posebno zabrinjava trend zanemarivanja seksističkog govora mržnje, posebno na internetu, ali i u javnosti. EU kontinuirano podržava ravnopravnost spolova i od 2007. godine EU je za to područje osigurala oko sedam miliona eura, a planiramo i daljnju podršku – kazao je.

Smatra da je ravnopravnost spolova teško postići, a iako je BiH u velikoj mjeri usvojila i izmijenila relevantno zakonodavstvo u skladu sa standardima EU, i dalje postoje značajna ograničenja.

Iznio je podatak da nasilje i zlostavljanje svakodnevno utiču na žene iz različitih sredina. Oko 50 posto žena starijih od 15 godina u BiH je doživjelo neki oblik nasilja. Šokantna je činjenica da se nasilje najčešće ne prijavljuje, a samo 5,5 posto onih koji su bili izloženi nasilju traži pomoć i podršku.

– Očito je da se način razmišljanja o rodnim pitanjima mora promijeniti. Moraju se uspostaviti mjere za suprotstavljanje upornim stereotipima, jačanje ekonomske neovisnosti žena i osnaživanje u donošenju odluka – istaknuo je Vannini.

Predsjednica Udruženja žena “Ženska vizija” iz Tuzle Amela Pozderović Hajvaz, čije je udruženje bilo dio projekta, kazala je da su žene iz te lokalne zajednice uspjele osigurati da žene s invaliditetom imaju specijaliziran ginekološki stol u Domu zdravalja Tuzla.

Naglasila je da su zahvaljujući njima i mnoga druga udruženja u različitim lokalnim zajednicama po uzoru na njih prepoznali to važnost rješavanja ključnih izazova žena u njihovim zajednicama.

Lokalne organizacije s kojima su sarađivale su Udruženje građana “Psihološki centar SENSE” iz Banje Luke, Udruženje žena “Sara-Srebrenica”, Udruženje građana “Probudi se” Istočno Sarajevo, Udruženje žena “Romkinje” Bijeljina, Udruženje žena “Pašinke” s Udruženjem “Sigurno mjesto” iz Zavidovića, Udruženje žena “Nera” Konjic, Udruženje “Ženska vizija” iz Tuzle, Aktiv žena “Donje Moštre” iz Visokog, Udruženje žena “Vrbe” Mostar i Udruženje žena “Srce i duša” Lukavac.