BiH

RSE

Ništa jednostavnije u Mostaru ni poslije izbora

21/12/2020

Mostar je poseban, kao takvog ga trebamo i tretirati. Ja mislim da će i HDZ imati toliko, da kažem, hrabrosti i odvažnosti da zaista uđemo u izmjene Statuta”, tvrdi Marić

Ustav Bosne i Hercegovine podrazumijeva da svaka jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i grad, moraju imati Statut. Ovaj akt drugačiji je za Grad Mostar, u odnosu na druge gradove u Bosni i Hercegovini, jer ima specifičan ustavno-pravni položaj po Ustavu Federacije BiH. Kako objašnjava profesor ustavnog prava, Nurko Pobrić, ‘Mostar je grad, ali ima nadležnosti općine’, piše Radio Slobodna Evropa.

“U tome je njegova razlika u odnosu na grad Sarajevo i na neke druge gradove ili općine u Federaciji BiH”, objašnjava prof. Pobrić.

Upravo bi Statut Grada Mostara mogao biti ‘kamen spoticanja’ u formiranju gradske vlasti u tom Gradu, nakon što su u nedjelju, nakon 12 godina, održani lokalni izbori.

Dvije političke opcije, koje su godinama na vlasti u tom gradu- Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), u junu 2020. godine su potpisale Sporazum u kojem je dogovoreno održavanje izbora u Mostaru u decembru ove godine.

Dogovor je postignut 17. juna, nakon što je Mostarka Irma Baralija 2019. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila spor zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.

Po tom sporazumu, tri većinske hrvatske izborne jedinice delegiraju 13 vijećnika u Gradsko vijeće, bošnjačke devet, dok ih se još 13 bira sa jedinstvene gradske liste.

Tokom višegodišnjih pregovora, HDZ BiH je tražio da se uvaži činjenica da u Mostaru ima više hrvatskih birača, dok je SDA tražila da se gradskim Statutom Mostar organizira u općine, koje bi istovremeno bile izborne jedinice.

Do sada je proveden dio dogovora oko izmjene izbornih pravila, što je tražio HDZ, a nakon izbora bi trebao biti proveden dio dogovora oko izmjena Statuta Grada Mostara i izmjena Izbornog zakona BiH.

“Ja zaista očekujem da će novo Gradsko vijeće krenuti nekom dinamikom, koja će na samom početku rada dati neke rezultate, tu prije svega mislim na brz izbor gradonačelnika i brzu izmjenu Statuta Grada Mostara”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Salem Marić, predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar i kandidat na listi “Koalicije za Mostar 2020.”, koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost, Demokratska fronta, Bosanska patriotska stranka i Stranka za BiH.

On tvrdi da su izmjene Statuta Grada Mostara potrebne iz “prostog razloga što se u Statutu moraju promijeniti oni članovi koji su u suprotnosti sa Ustavom, a promijenjeni su u Izbornom zakonu BiH, kad je u pitanju broj vijećnika po gradskim područjima i onih članova koji se odnose na to”.

“Prema tome, morat će doći sigurno do brze izmjene Statuta Grada Mostara. Ja ne očekujem blokade, nema nikakvog razloga da se veže jedan sporazum s drugim oko izmjena Izbornog zakona. Mostar je poseban, kao takvog ga trebamo i tretirati. Ja mislim da će i HDZ imati toliko, da kažem, hrabrosti i odvažnosti da zaista uđemo u izmjene Statuta”, tvrdi Marić.

SDA je prije postizanja sporazuma insistirala i na vraćanju sa sadašnjih gradskih područja-izbornih jedinica na općine. Salem Marić kaže da su za 16 godina korištenja Statuta Grada Mostara prepoznali “sve nepravilnosti i one stvari koje u Gradskoj upravi Mostara nemaju baš prohodnost”.

“Ovim izmjenama (Statuta, op. RSE) bismo sigurno učinili veliki pomak prema građanima i približili im gradsku administraciju, ojačali bi gradska područja dekoncentracijom gradske administracije prema gradskim područjima, uveli bi mjesne zajednice, dali bi veća ovlaštenja po gradskim područjima, a i samoj administraciji”, rekao je uz ostalo za RSE taj zvaničnik SDA.

RSE je pokušao doći i do stava HDZ-a BiH, međutim, niko od ključnih zvaničnika te partije nije odgovarao na telefonske pozive.

Inače, Hrvatska demokratska zajednica uputila je 2017. godine u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ova politička partija nastoji promjenu zakona u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U izmjenama se traži da člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bira isključivo hrvatski narod.

Iz opozicionog “BH bloka”, kojeg čine SDP i “Naša stranka”, kažu kako je još rano govoriti o tome hoće li Gradsko vijeće Mostara nakon dugo iščekivanih izbora rad krenuti s blokadom.

“Šest godina tvrdili su (SDA, op. RSE) da se Mostar mora riješiti kroz Zakon o Mostaru, a onda shvatili da se mora riješiti kroz izmjene Izbornog zakona na državnom nivou. Onda su, kao alibi, u taj sporazum ugradili izmjene Statuta Grada Mostara, dok je HDZ, kao alibi, ugradio izmjene Izbornog zakona što se tiče popune Doma naroda i biranja Predsjedništva BiH.

Smatram da će opstruirati i jedni i drugi taj dogovor i da neće doći niti do izmjene Statuta u Gradskom vijeću, niti će doći do izmjene Izbornog zakona kada su u pitanju popune Doma naroda i biranje članova Predsjedništva BiH”, rekao je predsjednik Gradske organizacije SDP-a Mostar i nosilac liste “BH bloka” na lokalnim izborima u Mostaru, Arman Zalihić za RSE.

Kakvi su izborni rezultati?

Preliminarni rezultatilokalnih izbora u Mostaru, koji su održani u nedjelju 20. decembra, pokazuju da će i dalje SDA i HDZ voditi glavnu riječ u tom gradu na Neretvi, na jugu Hercegovine.

Na osnovu više od 65 posto obrađenih biračkih mjesta, u gradskoj izbornoj jedinici, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je osvojila 37,48 posto glasova, ispred “Koalicije za Mostar 2020.”, koju predvodi najjača bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) sa 29,49 posto glasova.

Treći je “BH blok” kojeg čije Socijaldemokratska partija (SDP) BiH i “Naša stranka” sa 11,36 posto glasova, dok je na četvrtom mjestu opoziciona, ali i desno orijentirana Hrvatska republikanska stranka (HRS) sa 7,74 posto osvojenih glasova. Ovo su podaci koje je 21. decembra objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

Vijećnici u Gradskom vijeću, koje ima 35 osoba, biraju se u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika i obuhvata cijelo područje Mostara.

Osim toga, 22 vijećnika se biraju iz šest izbornih jedinica, gradskih područja i to 13 iz tri većinske hrvatske izborne jedinice i devet iz tri većinske bošnjačke izborne jedinice.

Gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću. Ukoliko je ne bude bilo, biće organizovan drugi krug glasanja, gdje je neophodna dvotrećinska većina. U slučaju da ni tada ne bude izabran, u trećem krugu biće dovoljna većina među vijećnicima koji su prisutni na glasanju.

Nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) ne može imati manje od četiri niti više od 15 vijećnika, a jedno vijećničko mjesto pripada onima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.

Izbor Gradskog vijeća i gradonačelnika se očekuje nakon potvrde konačnih izbornih rezultata.

Kako je Mostar ustrojen?

Prelazni statut je 1996. godine donio tadašnji evropski administrator nad Mostarom, njemački diplomata Hans Koschnick. Na osnovu toga, Mostar je bio organiziran u šest općina – tri većinske hrvatske i tri bošnjačke – koje su ujedno bile i izborne jedinice.

U januaru 2004.godine, tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown, nakon neuspješnih, višemjesečnih pregovora vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, nametnuo je novi Statut Grada Mostara. Njime je ukinuto šest etničkih općina, ali su one ostale izborne jedinice.

Po tadašnjim, Ashdownovim izbornim pravilima, Gradsko vijeće je dobilo 35 vijećnika, od kojih nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) ne može imati manje od 4, ali ni više od 15 vijećnika. Za kategoriju “ostalih”, odnosno onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, rezervirano je jedno mjesto u Gradskom vijeću Mostara.

Određeno je da se gradonačelnik bira dvotrećinskom većinom u prva dva kruga glasanja, a ukoliko takve većine ne bude, u trećem krugu je potrebna većinja od 18 vijećnika.

Na osnovu tih pravila, održani su lokalni izbori 2008. godine. Međutim, izbor gradonačelnika je trajao 14 mjeseci, jer ni SDA ni HDZ nisu mogli osigurati većinu od 18 vijećnika.

Tada je “presudilo” tumačenje Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR), vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je za izbor gradonačelnika u trećem krugu dovoljna većina od prisutnih vijećnika koji glasaju. Na osnovu toga, HDZ je dobio mjesto gradonačelnika Mostara.

Međutim, 2010. godine, Ustavni sud BiH, na apelaciju hrvatskih vijećnika, dijelove “Ashdownovog” Statuta Mostara je proglasio neustavnim.

Hrvatski vijećnici su u apelaciji argumentirali da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski – odnosno da tri većinske bošnjačke izborne jedinice daju isti broj vijećnika u Gradsko vijeće, iako imaju manji broj glasača u odnosu na tri većinske hrvatske izborne jedinice.

To je razlog dugogodišnje blokade, jer se SDA i HDZ nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, pa lokalni izbori u Mostaru nisu održani 2012. godine.

Krajem te godine istekao je mandat Gradskom vijeću Mostara, pa je grad ostao bez zakonodavne vlasti. Lokalnih izbora nije bilo ni 2016. godine. U međuvremenu, u gradu se nagomilao niz problema – od komunalnih preko infrastrukturnih, uključujući i afere, te optužbe za netransparentno trošenje novca iz gradskog budžeta, koje se procjenjuju na desetine miliona eura.

Šta je potrebno uraditi u Gradskom vijeću Mostara

“Dakle, davnom odlukom Ustavnog suda BiH proglašene su neustavnim određene odredbe Izbornog zakona BiH i takođe određene odredbe, ne čitav Statut, nego određene odredbe Statuta Grada Mostara koje se odnose na broj vijećnika, koji se biraju u izbornim jedinicama, tj. u gradskim područjima Grada Mostara.

E sad, Izborni zakon je usklađen, poslije toliko godina, sa Ustavom BiH. Sada to treba uskladiti i u Statutu Mostara. To je praktično samo prepisivanje onoga što je u Izbornom zakonu urađeno nedavno, prije ovih izbora. To treba obavezno mijenjati”, navodi profesor Pobrić.

Poruku budućim, novoizabranim vijećnicima, uputio je i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko, koji je pozvao na brzu provedbu izbornih rezultata, nakon završetka postupka verifikacije.

“Mostarci su izabrali. Oni sada očekuju Gradsko vijeće koje neće gubiti vrijeme kada je u pitanju rješavanje brojnih pitanja koja su se gomilala godinama“, poručio je Inzko u saopćenju za javnost, objavljenom iz OHR-a u ponedjeljak, 21. decembra.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013.godine, u Mostaru živi najviše Hrvata, 48,4, posto, nakon toga su Bošnjaci, 44,2 posto, Srba je 4,2 posto, a Ostalih 3,2 posto.

Komentari

Autor: Radio Slobodna Evropa

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.