Uprkos očekivanjima da Bosna i Hercegovina početkom juna dobije devetog visokog predstavnika, to se nije dogodilo. Dvodnevna sjednica Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje odlučuje o prvom čovjeku OHR-a, završena je bez dogovora.
Iako su procjene u političkim krugovima posljednjih dana upućivale na to da bi Christiana Schmidta mogao naslijediti italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, za kojeg se navodi da uživa podršku Sjedinjenih Američkih Država, dogovor nije postignut.
Umjesto konačne odluke, najavljeno je da će razgovori o budućem visokom predstavniku biti nastavljeni krajem juna.
Različiti pristupi SAD-a i EU
Za analitičare sjednica PIC-a u Sarajevu pokazala je da su razlike između pristupa Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prema Bosni i Hercegovini sve izraženije.
„Dok Washington naglasak stavlja na stabilnost zemlje i zaštitu vlastitih investicionih interesa uz moguće smanjenje direktnog političkog uplitanja, Bruxelles nastoji zaokružiti prostor zapadnog Balkana pod svojim normativnim i političkim okvirom“, rekao je za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Mladen Bubonjić.
Schmidt očekuje dogovor tokom juna
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je nakon sjednice da je postignut opći konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika u BiH.
„Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna“, poručio je Schmidt.
Naveo je da će budući visoki predstavnik podržavati provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i pomagati vlastima Bosne i Hercegovine u provođenju reformi, odnosno programa „5+2“, koji podrazumijeva rješavanje pitanja državne i vojne imovine, provođenje Konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt, osiguranje fiskalne održivosti i jačanje vladavine prava.
„Nadam se da ću u narednim sedmicama predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH“, poručio je Schmidt.
Dublje podjele među međunarodnim akterima
Bubonjić smatra da izostanak konsenzusa nije presedan, ali da aktuelna situacija ukazuje na ozbiljnije podjele među međunarodnim akterima.
„Ovaj put nije uspostavljen ni minimalni konsenzus, ide se u drugi krug, što pokazuje da je podjela sada izraženija. Jasno je da postoje nesuglasice između zemalja članica EU i SAD. Ovo je produžena borba za interese između nove američke administracije i Evropske unije koja se reflektuje na Bosnu i Hercegovinu“, naveo je.
Prema njegovom mišljenju, takva situacija otvara prostor za različite scenarije, uključujući mogućnost imenovanja novog visokog predstavnika s vremenski ograničenim mandatom ili transformaciju same institucije OHR-a.
Fokus na stabilnost i investicije
Govoreći o mogućem pravcu djelovanja budućeg visokog predstavnika, Bubonjić smatra da će mnogo zavisiti od toga koja opcija bude imala veću podršku unutar PIC-a.
„Moglo bi doći do određenog odmaka od ranije prakse snažnog intervencionizma, miješanja u unutrašnje poslove, posebno ako bude izabran kandidat blizak sadašnjoj američkoj administraciji“, rekao je Bubonjić.
Podsjetio je i na izjave američkog državnog sekretara Marca Rubija o važnosti očuvanja sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
„Vidjeli smo i po posljednjoj izjavi američkog sekretara Marca Rubija na saslušanju u Kongresu, koji je rekao da je cilj sigurnost zemlje, da se neće podržavati secesija, da im ‘ne trebaju nikakvi neredi tamo’, što pokazuje da je želja da američki interes ostaje snažan, naročito kroz ekonomski angažman“, istakao je.
Kao primjer naveo je projekat Južne interkonekcije, ali i druge potencijalne investicije.
„Vidjeli smo da se, pored južne gasne interkonekcije, spominje i kriptoberza u Brčkom, kao i najave o novom američkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini koji ima veze s namjenskom industrijom. To pokazuje da Amerikanci sve intenzivnije ulaze s finansijskim i investitorskim kapacitetima. Gdje god ulaze, ne odgovara im nestabilna situacija“, rekao je Bubonjić.
Evropska unija želi veći uticaj u regionu
S druge strane, Evropska unija, prema njegovim riječima, nastoji osigurati političko i normativno objedinjavanje prostora Zapadnog Balkana.
„Evropa je svjesna da je Bosna i Hercegovina dio njenog prostora i da je zapadni Balkan svojevrsni ‘meki trbuh’ podložan spoljnim uticajima, bilo kineskim, ruskim ili sve izraženijim američkim investitorskim interesima. Upravo zato EU nastoji da taj prostor zaokruži, ne samo kroz norme i pravila, već i u smislu kontrole nad političkim i ekonomskim interesima u regionu“, zaključio je Bubonjić.
Istakao je da, bez obzira na različite pristupe međunarodnih aktera, postoji jedan zajednički interes svih strana, a to je očuvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
