Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nuhanović: Međunarodna zajednica je treća strana genocida u Srebrenici

nuahanovic

Hasan Nuhanović, jedan od svjedoka srebreničkog genocida počinjenog u julu 1995. godine, poručio je danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Treća strana genocida…” kako je treća strana genocida međunarodna zajednica i Ujedinjene nacije (UN) koje su se u trenutku masovnih egzekucija nalazile u Potočarima, javlja Anadolu Agency (AA).

Ta treća strana genocida, prema njegovim riječima, ne smije i ne može biti isključena iz opšte slike o tome šta se tu dogodilo i ona također mora da snosi svoju odgovornost, jer je ona bila i fizički prisutna na terenu i u državi.

Podsjetio je da nakon donošenja Konvencije o sprečavanju genocida 1948. godine nijedna država na svijetu nije označena za kršenje te konvencije, osim Srbije.

“Kaže se da je genocid počinjen u i oko Srebrenice – govorimo o presudi iz 2007. godine (Međunarodnog suda pravde) – od strane vojske i policije Republike Srpske (RS). Citiram dio presude. Ta treća strana genocida nije Srbija, odnosno nije srpska strana. Treća strana genocida je međunarodna zajednica, Ujedinjene nacije (UN). U ovom slučaju na terenu je bio holandski bataljon, 22.000 vojnika UN-a je bilo raspoređeno u BiH u momentu kada je izvršen pokolj u Podrinju jula 1995. godine”, istakao je Nuhanović.

Podsjetio je kako su sve članice UN-a dužne da djeluju u skladu sa Konvencijom o sprečavanju genocida, a ne samo zemlje u regiji.

Inače, Hasan Nuhanović je i fizički bio prisutan u Potočarima u ljeto 1995. godine što mu, kako je rekao, daje za pravo da govori i iz vlastitog ugla gledanja.

On je rekao kako i međunarodna zajednica snosi svoju odgovornost i mišljenja je da u međunarodnu terminologiju koja govori o genocidu treba uvesti pojam “treća strana genocida”.

“Ovdje nismo imali samo egzekutora i žrtvu, ovdje smo imali i treću stranu”, naglasio je Nuhanović.

Govoreći o mogućnosti revizije presude u predmetu BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, podsjetio je i na 16. april 1993. godine kad je Vijeće bezbjednosti UN-a donijelo Rezoluciju 819.

“Prvi paragraf Rezolucije kaže da Vijeće bezbjednosti UN-a se obraća Srbiji od koje traži da učini sve što je u njenoj moći da spriječi genocid. Govorimo o 16. aprilu 1993, a znamo da je masakr bio dvije godine kasnije, u julu 1995. O ovome niko ne govori”, kazao je Nuhanović.

Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, kazao je da je cilj današnje sesije da “stvari vratimo na osnovno pitanje šta je genocid, koje su strane učestvovale u genocidu i šta su posljedice genocida”.

“Prema ocjeni Kruga 99, mi smo suočeni sa činjenicom da je došlo do zamjene teze, u kojoj se po strani ostavlja suština izvršenog genocida u Srebrenici i okolini, i da se nameću stereotipi kao da je u pitanju zločin koji se desio van BiH i van svijeta. U tom smislu, posebno pojedini političari, u kontekstu revizije presude, žele na neki način staviti u drugi plan genocid, žele ga relativizirati, pa i prikriti tu činjenicu”, istakao je Kulenović.