BiH

WWF Adria

Nužne snažnije mjere za očuvanje Mostarskog blata

25/12/2021

S obzirom na to, kako navode, da je izrađena studija utjecaja na okoliš u segmentima proturječna i manjkava, iz WWF-a su uputili komentare u kojima se naglašavaju dodatne mjere za zaštitu okoliša

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF uputila je komentare na Studiju utjecaja na okoliš za projekt izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Granica HR te iskazala zabrinutost da će jugoistočni dio Mostarskog blata s akumulacijama biti narušen.

To će se odraziti i na stanje ključne stenoendemske vrste riba – prikanac koja trenutno obitava većinom u kanalima i gornjem sjeverozapadnom dijelu koji će presijecati buduća brza cesta. Planiranom izgradnjom premostit će se rijeka Lištica u sjeverozapadnom dijelu te je planirano izmještanje korita rijeka Crnašnice i Mokašnice, saopćili su iz WWF Adria.

Izgradnja buduće ceste planirana je da se pruža kroz jedini preostali očuvani dio Mostarskog blata, čime se, kako navode, gube vrijedna staništa ptica, odnosno najvažnija odmarališta za ptice na migraciji i najvažnija gnjezdilišta za veliki broj rijetkih i ugroženih vrsta. Put koji presijeca polje, kako ističu, dovest će do promjene u vodenom režimu, čime će se narušiti periodično plavljenje, što pogoduje širenju invazivnih vrsta biljaka.

S obzirom na to, kako navode, da je izrađena studija utjecaja na okoliš u segmentima proturječna i manjkava, iz WWF-a su uputili komentare u kojima se naglašavaju dodatne mjere za zaštitu okoliša.

“Uz monitoring, koji je naveden u studiji kao jedina mjera, predlažemo da se građevinskim radovima osigura stanište na određenim dijelovima tijekom cijele izvedbe radova te da se uz pomoć biologa, ihtiologa i ribara prikanac izlovi na mjestima gdje obitava i unese na nova područja u Mostarskom blatu koja neće biti pod utjecajem radova”, napomenuo je Vedran Kordić iz WWF Adrije u BiH.

Također je istaknuto da praćenje stanja vrste ne može biti mjera ublažavanja negativnih utjecaja, kao i to da je metodologija analize utjecaja kojom se opisalo da spomenuti negativni utjecaji neće biti značajni nije jasna.

“Mostarsko blato ispunilo je stroge kriterijume za područje od međunarodnog značaja za ptice (IBA područje) jer se svake godine hiljade ždralova, šljukarica, pataka, roda, žličarki, ptica grabljivica i drugih vrsta zadržava se u ovom polju. Mostarsko blato predstavlja najvažniju migratornu stanicu ždralova na Balkanu. Svake godine evidentira se oko 2500 jedinki na vlažnim livadama između Lištice i Mokašnice. Ako uzmemo u obzir da jedan broj ptica konstantno odlazi, a druga jata dolaze, stvarni broj ždralova koji prođe kroz Mostarsko blato mjeri se u nekoliko desetina hiljada jedinki“ – naglasio je dr. Dražen Kotrošan iz Ornitološkog društva “Naše ptice“.

I pored značaja za ptice, kako na državnom tako i na međunarodnom nivou, Mostarsko blato još uvijek nije zakonski zaštićeno, zbog čega se najvažnija staništa ptica nalaze pod konstantnim pritiskom i nepovratno nestaju. Očuvanje korita Lištice i Mokašnice, prirodnog vodnog režima i poplava, ključni je faktor za opstanak jedinog preostalog očuvanog dijela polja.

Očuvanju ovog područja doprinosi i projekt koji provodi Udruga Dinarica (WWF Adria u BiH), a financira Critical Ecosystem Partnership Fund, u sklopu kojeg projektni tim promatra ponašanje 35 jedinki s Mostarskog blata te će ih probati izmrijestiti do proljeća. Na osnovu ovog eksperimenta napravit će se preporuke za intervencije u terenu, navodi se u saopćenju.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.