BiH

borba protiv korupcije

Od bh. vlasti zatraženo sprovođenje antikoruptivne reforme

08/12/2020
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Obraćanje organizacija civilnog društva o stanju u sistemu javnih nabavki povodom 9. decembra – Međunarodnog dana borbe protiv korupcije

Organizacije civilnog društva upozoravaju na zabrinjavajući zastoj u antikoruptivnoj reformi sistema javnih nabavki i trendove koji prijete da ugroze ostvareni napredak u borbi protiv korupcije u javnim nabavkama, kao jednog od ključnih uslova na putu BiH u EU.

Naime, Agencija za javne nabavke uprkos pozitivnim mišljenjima svih nadležnih institucija u BiH (Ured za zakonodavstvo BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH), kao i Evropske komisije, još uvijek nije uputila Vijeću ministara BiH na usvajanje Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama, koji sadrži izvjesne antikorupcijske mehanizme, a u čijoj pripremi su kroz proces zvaničnih javnih konsultacija učestvovale i organizacije civilnog društva, dajući doprinos usklađivanju zakonodavstva sa Direktivama EU.

Organizacije civilnog društva pozivaju nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, u prvom redu Agenciju za javne nabavke BiH i Vijeće ministara BiH, da u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema javnih nabavki i nastavka borbe protiv korupcije u javnim nabavkama provedu sljedeće korake:

1) Unaprijediti Zakon o javnim nabavkama kroz usvajanje izmjena i dopuna koje
podrazumjevaju uvođenje antikorupcijskih mehanizama, kojima će se:

  • Obezbjediti puna transparentnost u cjelokupnom ciklusu javnih nabavki. U ovom smislu potrebno je: propisati obavezu ugovornih organa da objavljuju planove, te izmjene i dopune planova javnih nabavki na Portalu javnih nabavki, učiniti dostupnom na Portalu javnih nabavki tendersku dokumentaciju za sve postupke, kao i učiniti dostupnim odluke o dodjeli ugovora i odluke o poništenju postupaka za svepostupke, formu realizacije ugovora, integralne tekstove ugovora, te svih izmjena i dopune ugovora u toku realizacije.
  • Osnažiti i detaljnije precizirati odredbe koje se tiču sukoba interesa, a neizostavni segment pravilnog normiranja sukoba interesa odnosi se na tzv. pantoflažu, odnosno restrikcije prelaska na određene funkcije u javnom i privatnom sektoru po prestanku javne funkcije, s ciljem sprječavanja zloupotrebe korištenja prethodno stečenih kontakata, znanja i povlaštenih informacija u privatne svrhe.
  • Osnažiti i proširiti prekršajne odredbe (novčane kazne), u skladu sa opredjeljenima iz Direktiva EU o javnim nabavkama, koje insistiraju na efikasnim, razmjernim i zastrašujućim kaznama.
  • Uvesti institut inspekcijskog nadzora u javnim nabavkama, uz osiguranje samostalnosti i potpune nezavisnosti ovog mehanizma nadzora. Inspektor za javne nabavke bio bi ovlašćen da izrekne i uruči nalog za naplatu novčane kazne, izda prekršajni nalog za učinjeni prekršaj, podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i, što je za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama izrazito važno – podnese prijavu za učinjeno krivično djelo, te da obavijesti drugi organ (policija, tužilaštvo) o potrebi preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti.

2) Donijeti novi Pravilnik o praćenju postupaka javnih nabavki u kojem bi nalazi i izvještaji monitoringa organizacija civilnog društva bili uvršteni kao kredibilan izvor informacija za praćenje postupaka, odnosno nadzor i kontrolu. Naime, višegodišnje aktivnosti nevladinog sektora svjedoče da se na osnovama dobre metodologije i kroz predan rad organizacija civilnog društva mogu identifikovati brojne nepravilnosti i zloupotrebe. Posebno je značajan ex-ante pristup monitoringu jer su na osnovu nalaza civilnog društva u stvarnom vremenu zaustavljene mnoge problematične i koruptivne javne nabavke.

3) Krivičnim zakonima BiH i FBiH propisati djela „Zloupotreba u postupku javne nabavke“ i „Nezakonito pogodovanje“, ali i unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija (tužilaštava i sudova) za procesuiranje navedenih krivičnih djela u cijeloj državi. Naime, brojni izvještaji institucija za reviziju javnog sektora i organizacija civilnog društva, kao i nalazi medija i istraživačkih novinara, iz godine u godinu ukazuju na identifikovane probleme u primjeni Zakona o javnim nabavkama i eklatantnim kršenjima koja čine brojni pojedinci i institucije. Tokom 2017. godine u Republici Srpskoj i Brčko distriktu kodifikovana su krivična djela „Zloupotreba u postupku javne nabavke“ i „Nezakonito pogodovanje“ koja su uvedena u Krivični zakonik RS i Krivični zakon BD. Uprkos tome stiče se utisak da je praksa „nekažnjivosti“ dostigla svoj vrhunac jer još uvijek nema značajnih istraga i suđenja za ova krivična djela, a istovremeno krivični zakoni BiH i Federacije BiH ne predviđaju posebna krivična djela u oblasti javnih nabavki.

4) Unaprijediti institucionalni okvir sistema javnih nabavki, odnosno resurse i efikasnost rada glavnih institucija sistema javnih nabavki: Agencije za javne nabavke (AJN) i Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi (URŽ/KRŽ). Već godinama ovim institucijama nedostaju stručni kadrovi i materijalni resursi, što i samim institucijama daje izgovor za sve lošije rezultate rada. Želja za (političkom) kontrolom ovih institucija, koja se nerijetko ostvaruje imenovanjima po kriterijumu „podobnosti“ umjesto na osnovu kvalifikovanosti i integriteta, dodatno usložnjava situaciju, što implicira i odgovornost Odbora AJN, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.

Na kraju treba naglasiti da uspostavljanje pravednog i nekorumpiranog sistema javnih nabavki u velikoj mjeri zavisi i zavisiće od uloge međunarodne zajednice i predstavnika EU. Ukoliko se daljnji proces pridruživanja Bosne i Hercegovine EU u najvećoj mjeri bude zasnivao na tehničkoj pomoći od strane SIGMA eksperata, bez značajnijeg uključivanja organizacija civilnog društva i predstavnika poslovnog sektora, put ka pravednijem sistemu javnih nabavki bez korupcije biće dug i neizvjestan. Stoga je bitno da se uspostavi pravovremena, jasna i redovna komunikacija svih relevantnih aktera koji su zainteresovani za regularne javne nabavke, bez isključivanja bilo koga iz tog procesa. Nalazi predstavnika civilnog društva, i poslovne zajednice treba da budu stavljeni u rang sa nalazima zvaničnih intitucija jer se samo na takav način mogu očekivati određeni pomaci u narednom periodu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.