Oduzimanje nelegalno stečene imovine jedna od ključnih antikorupcijskih mjera

Na Zapadnom Balkanu svake godine se oduzme nelegalno stečena imovina vrijedna više miliona eura. Institucije trebaju uspostaviti sveobuhvatan sistem prikupljanja podataka o oduzetoj imovini kako bi osnažile borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u izještaju AIRE centra i Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI).

Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije AIRE centar i RAI su predstavili izvještaj „Djelotvorno sprovođenje mjera oduzimanja imovine na Zapadnom Balkanu: prikaz regionalne metodologije za praćenje, ključnih mjerila i studija slučaja dobre prakse“. Izradu izvještaja podržala je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u okviru regionalnog projekta koji je usmjeren na jačanje borbe protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi.

Najznačajniji nalazi izvještaja prezentovani su predstavnicima ministarstava pravde, agencija za upravljanje oduzetom imovinom, sudijama, tužiocima iz Jugoistočne Evrope te predstavnicima ambasada i međunarodnih organizacija. Učesnici su razgovarali o mehanizmima za statističko evidentiranje slučajeva oduzimanja imovine i dobrim praksama u regionu.

Online prezentaciju izvještaja otvorili su: Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, Vladan Joksimović, šef Sekretarijata RAI i Matthew Field, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini.

Oduzimanje imovine koja je stečena krivičnim djelima ključno je za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U regionu Zapadnog Balkana radi se na procesuiranju organizovanog kriminala i jačanju institucija zaduženih za provođenje mjera oduzimanja nelegalno stečene imovine.

Pored toga važno je da se uspostavi sveobuhvatan, precizan i pouzdan sistem za statističko evidentiranje, analizu i prosljeđivanje podataka o oduzetoj imovini. Uspostavljanje ovakvog sistema doprinjelo bi boljoj primjeni zakonā o oduzimanju imovine te jačanju povjerenja građana u rad institucija.

U izvještaju koji su sačinili istaknuti pravni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova* dat je detaljan pregled mehanizama za statističko evidentiranje slučajeva oduzimanja imovine za svaku jurisdikciju. Stručnjaci zaključuju da uglavnom nisu uspostavljeni sveobuhvatni i centralizovani sistemi prikupljanja podataka, a isti nisu uvijek dostupni javnosti.

Internacionalizacija kriminala, blaže kontrole granica te jednostavnije kretanje ljudi, roba i kapitala otvaraju prostor za počinioce krivičnih djela.

„Zapadni Balkan u tom pogledu ne predstavlja izuzetak i sve više dolazi do prebacivanja nezakonito stečenog bogatstva iz jedne jurisdikcije u drugu, prvenstveno kako bi se sakrilo stvarno porijeklo imovine“, navodi se u izvještaju.
Zbog toga je potrebno da nacionalni organi razmjenjuju podatke o trajno oduzetoj imovini radi strateškog planiranja i usaglašavanja u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i teških oblika finansijskog kriminala u regionu.

Oduzetom imovinom u Bosni i Hercegovini upravljaju dvije entitetske agencije koje imaju značajan potencijal u prikupljanju podataka. Uprkos tome, u Bosni i Hercegovini ne postoji usaglašen način razmjene podataka o oduzetoj imovini između pravosudnih institucija i agencija za upravljanje oduzetom imovinom, što je vrlo važno sa stanovišta praćenja ishoda sudskih postupaka u kojima je oduzeta imovina stečena krivičnim djelima, i krajnje destinacije i namjene trajno oduzete imovine.

Trajno oduzeta imovina postaje javno vlasništvo i trebala bi se koristi za dobrobit građana. Zbog toga je nephodno donošenje mjere kojima će se osigurati da se ta imovina koristi u najboljem javnom (opštem) interesu.

“Na osnovu analize mehanizama za upravljanje i obradu ovih podataka se može zaključiti da se oduzimanjem imovine ne upravlja na jedinstven, centralizovan i usaglašen način, odnosno, da nisu uspostavljeni mehanizmi za razmjenu i agregaciju podataka o privremeno i trajno oduzetoj imovini”, navodi se u izvještaju.

Ove godine u Bosni i Hercegovini je okončan jedan od značajnijih pravosudnih slučajeva vezanih za oduzimanje imovine.

Od osuđenih za organizovani kriminal, utaju poreza i pranje novca oduzeta je imovina vrijedna 13,8 miliona konvertibilnih maraka. Među oduzetom imovinom su nekretnine, gotov novac i vrijednosni papiri.

U izvještaju su predstavljena ključna mjerila za uspostavljanje odgovarajućih mehanizama za prikupljanje statističkih podataka. Pored toga, stručnjaci su analizirali i primjere dobre prakse. Primjeri dobre prakse su koristan materijal za predstavnike vlasti i institucija koji unapređuju svoja znanja u ovoj oblasti, ali i za javnost.

Oduzimanje nelegalno stečene imovine jača povjerenje u rad institucija i šalje poruku da se kriminal ne isplati.