Opasni tigrasti komarci i u BiH

Tigrasti komarci pronađeni su na području Banjaluke, Gradiške, Broda, te Bijeljine, dok je na jugu BiH najkritičnije oko graničnih prijelaza, na području Ljubuškog i Neuma. ova vrsta komarca inače prenosi zika virus ili groznicu Zapadnog Nila, kao i druge bolesti
Veterinarski institut “Dr. Vaso Butozan” pronašao je tigraste komarce na pet lokacija u Republici Srpskoj. Ovaj institut je proveo istraživanje u opštinama oko Save, gdje su pronađene larve i odrasli tigrasti komarci. Stručnjaci upozoravaju da je ova vrsta komarca itekako opasna, jer prenose zika virus ili groznicu Zapadnog Nila, kao i druge bolesti.

Isto istraživanje provedeno je i u Federaciji BiH, a najkritičnije je na graničnim prijelazima, na području Ljubuškog i Neuma. Iz nadležnih istitucija kažu da nema mjesta panici, jer je istraživanjem tek utvrđeno da se ova vrsta komarca nalazi na području Bosne i Hercegovine.

Veterinarski fakulteti i instituti iz oba entiteta uradili su tokom prošle godine istraživanje koje je pokazalo da se tigrasti komarac udomaćio na prostoru Bosne i Hercegovine.

Prve informacije o postojanju ove vrste komaraca u BiH objavio je Veterinarski institut ” Dr. Vaso Butozan” iz Banjaluke.

“Mi smo ispitivali sjeverni dio Bosne i Hercegovine i to uglavnom pripadajuće opštine prema Savi, a to su: Banjaluka, Gradiška, Brod, Bijeljina i tako dalje. Na pet lokacija u ovim opštinama smo našli prisustvo tigrastog komarca, čije prisustvo ranije nikada nije utvrđeno u Bosni i Hercegovini. Prilikom ovih klimatskih promjena došlo je i do pomjeranja ovog komarca koji je uglavnom bio u toplijim krajevima, ali ovim je utvrđeno da je prešao tu barijeru i da se nalazi i na ovim prostorima”, objašnjava direktor Instituta Drago Nedić.

U isto vrijeme i Veterinarski fakultet iz Sarajeva vršio je istraživanje na području Hercegovine. Profesorica na ovom fakultetu Almedina Zuko, koja je i radila na istraživanju, kaže da je najkritičnije na graničnim prijelazima.

“Utvrđena je najveća pojavnost tigrastog komarca na granici sa Hrvatskom. Naročito na potezu od Trebinja, pa sve gore do granice sa Hrvatskom, do Livna. Obavljeno je temeljno istraživanje i najgora situacija je na graničnim prijelazima. Ovo samo informativno govorim, jer nismo smjeli dati više podataka, prije nego se objavi naučni rad o tome. Najviše je nađeno komaraca na području Crvenog Grma, tj. granični prijelazi prema Ljubuškom i dolje prema Crnoj Gori, prema Trebinju”, navodi profesorica Zuko.

Stručnjaci upozoravaju da je ove komarce najbolje suzbijati dok su larve, kao i da se treba pribojavati toplijeg vremena, s obzirom da se porastom temperature povećava broj komaraca.

Ovaj je izuzetno opasan insekt, jer je prenosnik mnogih zaraznih bolesti, kaže Almedina Zuko.

“Prijenosnik je velikog broja virusnih oboljenja. Zainteresovanost za ovu vrstu komaraca nastala je naročito 2006. godine, kada je na Pelješcu utvrđena Denga groznica, a za koju se zna da je vektor azijski tigrasti komarac. Tada se i pokrenulo ovo istraživanje kako bi se utvrdilo da li na području BiH postoji ova vrsta komarca. Osim toga, prenosi groznicu Zapadnog Nila i aktuelnog zika virusa”, pojašnjava Zuko.

Pooštrene mjere

Drago Nedić, direktor Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan” ipak kaže da nakon ovih informacija nema mjesta panici.

“Ono što je veoma važno da mi u ovom trenutku nismo utvrdili uzročnike ovih bolesti, nego imamo ovdje vektora, dakle prenosioca, koji bi u situaciji da se pojavi neka od bolesti mogla da bude prenesena na veliki broj ljudi i tada bi prestavljalo opasnost. Zato smo sugerisali svim nadležnim institucijama da se preduzmu mjere od ranog proljeća na uništavanju razvojnih oblika ovih komaraca, kako bismo smanjili populaciju odraslih komaraca u sezoni, kad je toplije vrijeme”, navodi Nedić.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS kažu da će biti pooštrene mjere sigurnosti, kao i da se mora ustanoviti tačan broj larvi i komaraca i mapirati područja na kojim se nalaze.

Portparol ovog Instituta Milka Mrđa navodi koji je najefikasniji način prevencije vektorskih zaraznih bolesti – spriječiti ubod komarca ili drugog insekta. U tom smislu preporučuje se:

1.Izbjegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare;

2.Smanjenje broja komaraca na otvorenom gdje se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode i urednim održavanjem travnatih površina. Na taj način smanjuje se broj mjesta na koje komarci mogu da polože jaja. Najmanje jednom nedjeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cvijeće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu;

3.Po mogućnosti u toplijim mjesecima boraviti u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen;

4.Upotreba repelenata na otkrivenim dijelovima tijela prilikom boravka na otvorenom;

5.Nošenje odjeće koja pokriva noge i ruke. Preporučuje se da odjeća bude komotna, jer komarci mogu da ubodu kroz pripijenu odjeću;

6.Izbjegavanje boravka na otvorenom u vrijeme perioda najintenzivnije aktivnosti komaraca odnosno u sumrak i u zoru;

7.Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima i oko kreveta;

8.Upotreba električnih aparata koji uništavaju komarce u zatvorenom prostoru;

Interesantno je da su uobičajeni komarci najaktivniji u ranim večernjim satima, a pasivni tokom dana, dok su tigraski komarci vrlo agresivni tokom cijelog dana.

Pretpostavlja se da je tigraski komarac na područje BiH došao preko određenih pošiljki, automobilskih guma ili migracijama ljudi. Profesorica Alemdina Zuko objašnjava:

“Azijski tigrasti komarac preferira da polaže jaja u onim nakupinama vode, baricama koje se nalaze u automobilskim gumama. Zato ne čudi što su larve nađene u vulkanizerskim radnjama. Tragediju imamo u Hercegovini, naročito Zapadnoj jer se tamo udomaćio. Pošto tigrasti komarac ne može puno letjeti i vi ga vozite sa sobom u auto i na graničnom prijelazu kad otvorite prozor i predate pasoš, on izađe i tu napravi novo stanište. Zato smo najviše i istraživali granične prijelaze.”

Isto istraživanje, kaže Drago Nedić iz banjalučkog Veterinsrkog instituta, urađeno je i u ostalim zemljama regiona.