Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Konferencija

Osigurati vidljivost djece rođene kao posljedica rata

djecarata

Panelistkinje su prezentirale problematiku sistemskog i društvenog neprepoznavanje vulnerabilne grupe “djece rođene zbog rata” jer u oblasti ljudskih prava i zakonski, ova kategorija nije prepoznata, što rezultira nejednakim i neravnopravnim statusom u odnosu na ostale građane BiH

Udruženje “Zaboravljena djeca rata” organiziralo je trodnevnu konferenciju o temi “Vidljivost djece rođene kao posljedica rata” s ciljem da se osigura učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status i tako doprinijelo poboljšanju njihovog položaja i jednakosti u bh. društvu.

Konferencija je otvorena panelom “Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata” na kojem su govorile predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Ajna Jusić, istraživačica internacionalne mreže CBOW Amra Delić, pravnica i vanjska saradnica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Lejla Arnaut i Mirela Spahović iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Panelistkinje su prezentirale problematiku sistemskog i društvenog neprepoznavanje vulnerabilne grupe “djece rođene zbog rata” jer u oblasti ljudskih prava i zakonski, ova kategorija nije prepoznata, što rezultira nejednakim i neravnopravnim statusom u odnosu na ostale građane BiH.

Spahović je navela da aktualni Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata nije uvrstio kategoriju “djece rođene zbog rata”, a novi Zakon sa uvrštenom kategorijom je na čekanju od 2019. godine i njegovo usvajanje planirano je do kraja tekuće, odnosno početkom naredne godine.

Delić je između ostalog istakla da svako dijete ima pravo znati svoje porijeklo, te se osvrnula na istraživanje provedeno 2016. godine prema kojem je više od 50 posto djece navelo da su bili diskriminirani, stigmatizirani i odbačeni.

Ona je također istakla važnost prepoznavanja potreba i rizika, razvoj specifičnih protokola zaštite u radu s djecom rođenom zbog rata, te navela da je poražavajuće da ne postoje programi edukacija psihologa i psihijatara u radu s preživjelim ratno seksualno nasilje.

Tokom drugog dana konferencije održan je panel o temi “Položaj žena preživjelih ratno seksualno nasilje i njihovo pravo na reparaciju” gdje je bilo govora o trenutnom stanju u BiH kada je u pitanju Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata.

Panelistkinje su istakle da su potrebni jednaki kriteriji za sticanje prava za žene preživjele ratno seksualno nasilje na svim nivoima vlasti, te da je neophodno da preživjele budu uključene u procese izrade politika i strategija na ovu temu.

Drugi panel o temi “Stigma i diskriminacija – Posljedice nasilja po bh. društvo iz ugla mladih” tematizirao je ulogu mladih u izgradnji mira na kojem se govorilo o diskriminatornoj udžbeničkoj politici, te stigmi, diskriminaciji i transgeneracijskoj traumi.

Treći dan konferencije otvoren je panelom “Tranzicijska pravda – proces i izgradnja mira u BiH” kada je ukazano na potrebu ostvarenja prava na pravdu, istinu, memorijalizaciju, kompenzaciju, reparaciju i institucionalnu reformu jer to predstavlja stubove tranzicijske pravde bez kojih se ne može ni razmišljati o daljnjim pomacima u izgradnji boljeg i zdravijeg društva.

Panelisti su se osvrnuli i na snažan uticaj medija o pitanju tranzicijske pravde i njihove uloge u kreiranju zdravijeg društva, a istaknuta je i važnost kulture sjećanja, memorijalizacije mjesta stradanja i odavanja počasti žrtvama i preživjelima.

Konferencija je završena interaktivnim predavanjem umjetnice Aide Šehović “Uloga umjetnosti u izgradnji mira” o temi spomenika “Što te nema” – spomenika sjećanja na genocid u Srebrenici.