Njemački političar krajnje desnice Ringo Mühlmann pokazao je značajan interes za otkrivanje informacija za koje njegovi politički protivnici tvrde da bi mogle biti od velikog interesa za ruske obavještajne službe.
Koristeći prava koja mu pripadaju kao zastupniku Alternative za Njemačku (AfD) u parlamentu istočne njemačke pokrajine Tiringije, gdje je AfD najjača stranka, Mühlmann je više puta tražio od regionalne vlade da otkrije detalje o lokalnoj odbrani od dronova i transportima zapadnog oružja za Ukrajinu, piše Politico.
„Kakve informacije ima pokrajinska vlada o obimu vojnih tranzitnih transporta kroz Tiringiju od 2022. godine (razvrstano po godinama, vrsti transporta – cesta, željeznica, broju tranzita i poznatim stajalištima)?“, upitao je Mühlmann.
Interes za dronove i policijske kapacitete
Jednog dana u junu, Mühlmann, koji negira da radi u interesu Rusije, podnio je osam upita vezanih za dronove i sposobnosti policije da se brani od dronova koji se smatraju špijunskom prijetnjom.
„Koji tehnički sistemi za odbranu od dronova su poznati policiji Tiringije (npr. ometači, bacači mreža, uređaji za elektromagnetni puls) i u kojoj mjeri su testirani za upotrebu u provođenju zakona?“, pitao je Mühlmann.
Takva pitanja zastupnika AfD-a u pokrajinskim i saveznim parlamentima navela su njemačke centrističke političare da optuže desničarsku stranku da koristi svoje mandate kako bi pokušala otkriti osjetljive informacije koje bi Moskva mogla iskoristiti u svom ratu protiv Ukrajine i u provođenju tzv. „hibridnog rata“ protiv Evrope.
Optužbe iz vlasti: „Dojam da rade za Kremlj“
„Ne može se oteti dojmu da AfD svojim upitima radi po spisku zadataka koje mu je dodijelio Kremlj“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Maier, član Socijaldemokratske stranke (SPD), za njemačke novine Handelsblatt.
Maier je dodatno upozorio na širinu interesovanja AfD-a: „Ono što me zapanjilo bio je nevjerovatan interes za kritičnu infrastrukturu i sigurnosne organe ovdje u Tiringiji, posebno kako se nose s hibridnim prijetnjama.
Odjednom, geopolitička pitanja igraju ulogu u njihovim pitanjima, iako mi u pokrajinskom parlamentu Tiringije nismo odgovorni za vanjsku ili odbrambenu politiku.“
AfD i optužbe za prorusku politiku
AfD lideri često zauzimaju stavove povoljne za Kremlj, zalažući se za obnovu ekonomskih veza, uvoz gasa te zaustavljanje vojne pomoći Ukrajini. Njihovi politički protivnici ih, međutim, često optužuju da ne djeluju samo iz uvjerenja, već po nalogu Moskve.
Zastupnica Zelenih Irene Mihalic prošlog mjeseca nazvala je stranku „trojanskim konjem“ ruskog predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj. AfD političari negiraju optužbe da koriste svoju rastuću parlamentarnu moć kako bi pokušali proslijediti osjetljive informacije Kremlju.
Tino Chrupalla, jedan od nacionalnih lidera AfD-a, odbacio je optužbe da njegova stranka pokušava otkriti rute snabdijevanja oružjem u korist Moskve.
Mühlmann: Odgovornost je na ministrima
Mühlmann, bivši policajac, negirao je da slijedi „spisak zadataka iz pravca Rusije“. Istakao je da su ministri, iako obavezni da odgovore na svako poslaničko pitanje, dužni da ne otkrivaju osjetljive ili povjerljive informacije.
„Nije na meni da ograničavam svoja pitanja, već na ministru da da odgovore. Ako u nekom trenutku takav odgovor predstavlja opasnost ili vodi ka špijunaži, onda špijunaža nije moja krivica, već ministrova, jer je otkrio informacije koje nije trebao“, rekao je Mühlmann.
“Siva zona”
Marc Henrichmann, konzervativni zastupnik i predsjednik posebnog odbora Bundestaga koji nadzire obavještajne službe, upozorio je da ruske službe mogu izvući vrijedne uvide i bez direktno povjerljivih informacija.
„Osim beznačajnih i osjetljivih upita, postoji i ogromna siva zona. Pojedinačni upiti nisu problem, ali kada ih pogledate zajedno, dobijete sliku, na primjer, o rutama putovanja, isporuci pomoći i vojnim dobrima prema ili u pravcu Ukrajine“, rekao je Henrichmann.
Dodao je da su ga zabrinuli i AfD-ovi upiti o ruskim sabotažama i hibridnim aktivnostima u Baltičkom moru, kao i o trovanju pokojnog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.
Hiljade sigurnosnih upita u nekoliko godina
Prema analizi podataka Spiegela, AfD frakcije u njemačkim pokrajinskim parlamentima podnijele su više od 7.000 sigurnosnih upita od početka 2020. godine, više nego bilo koja druga stranka i oko trećine svih takvih pitanja ukupno.
U Tiringiji, gdje su pokrajinske obavještajne vlasti AfD označile kao ekstremističku grupu, stranka je podnijela gotovo 70 posto svih pitanja u ovom zakonodavnom periodu. U Bundestagu, AfD-ova poslanička pitanja čine više od 60 posto svih upita.
Strateška taktika od ulaska u Bundestag
Strateška upotreba poslaničkih pitanja od AfD-a nije nova, kažu stručnjaci. Od ulaska stranke u Bundestag 2017. godine, ova praksa se koristi za opterećivanje ministarstava i prikupljanje informacija.
„Od samog početka, AfD je koristio poslanička pitanja da opstruira, paralizira i nadzire političke neprijatelje“, rekla je Anna-Sophie Heinze, istraživačica na Univerzitetu u Trieru.
Jakub Wondreys, istraživač s Tehničkog univerziteta u Dresdenu, zaključuje da se ne može isključiti ni direktna saradnja s Moskvom: „Također je moguće da djeluju u svoje ime, jer su, naravno, pro-Kremlj. Ali krajnji rezultat je gotovo isti – ta pitanja predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.“
