Penzionerka Dijana o pomoći EU: Platit ću četiri računa za grijanje

Dijana iz Sarajeva je penzionerka koja prima minimalnu penziju od 538 maraka. Živi sama i kao većina starijih sugrađana „sastavlja kraj s krajem“. U tim godinama javljaju se i zdravstveni problemi pa mnogo novca ide na lijekove. A treba kupiti i hranu, platiti režije…

Međutim, u ovu zimu ulazi s malo manje bojazni. Ispunila je uslove za dobijanje jednokratne pomoći Evropske unije za ublažavanje negativnog utjecaja energetske krize, te se nada da će novac biti uskoro uplaćen.

Evropska unija putem Paketa za energetsku podršku za Zapadni Balkan dodijelila je BiH 70 miliona eura bespovratne pomoći za poticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima. Dvadeset miliona eura od ovog iznosa namijenjeno je mikro, malim i srednjim preduzećima za mjere energetske efikasnosti.

Skoro pet hiljada prigovora

Za najugroženije stanovništvo EU je donirala 50 miliona eura, od čega je Federaciji BiH pripalo 64,5 miliona maraka.

Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH objavilo je javni poziv te nakon obrade aplikacija i rješavanja prigovora utvrdilo konačnu listu na kojoj se našlo 154.779 domaćinstava s oko 400.000 članova. Potom je Federalna vlada donijela odluku o visini jednokratne novčane pomoći za svaku od četiri kategorije. Najbrojnija je penzionerska sa 116.933 domaćinstva. Njima će biti podijeljeno po 364,25 KM.

– Ja živim sama od minimalne penzije. Svaka pomoć je dobrodošla pa sam se prijavila na javni poziv Ministarstva. Nije bilo nimalo lako prikupiti sve potrebne dokumente. Kada sam otišla u opštinu u šalter-sali sam zatekla sigirno 200 ljudi.

Niko nema strpljenja da čeka, nema zraka, neki se bune, znate kako je to. Uglavnom, izgubila sam cijeli dan. I za potvrdu CIPS-a isto. Kilometarski red – kaže nam Dijana.

Uprkos svemu, kaže da se raduje pomoći. Živi u malom stanu, ali joj za centralno grijanje treba oko 90 KM mjesečno. Novac koji će dobiti bit će joj dovoljan da plati četiri računa tokom grijne sezone.

– Vjerujte, veoma je teško živjeti s tako malom penzijom. Svi smo mi stariji i rijetko ko je zdrav. Ako danas krenem ljekaru, moram imati najmanje 20 maraka u novčaniku, za ne daj Bože. Nažalost, loše smo tretirani od vlasti. Nismo mi to zaslužili. Ostaje nam samo da se nadamo da režije neće poskupjeti.

Najavljuje se povećanje cijena električne energije za privredu. To će se onda odraziti i na domaćinstva, jer će sve biti skuplje. Svaki će privrednik ukalkulisati te troškove u svoje proizvode – kaže penzionerka iz Sarajeva.

Na preliminarni spisak korisnika pomoći Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike pristiglo je nešto manje od pet hiljada prigovora. Više od dvije hiljade riješeno je u njihovu korist.

Pomoć za 154.779 domaćinstava

U izjavi za Fokus resorni ministar Adnan Delić pojašnjava da se uglavnom radilo o aplikacijama gdje je bila nepotpuna dokumentacija ili su postojale greške u unosu matičnih brojeva ili drugih podataka.

– Ove prigovore smo uvažili. Ostali su odbijeni jer su se za pomoć prijavljivali i građani koji nisu ispunjavali kriterije. Odnosno, nisu pripadali ni jednoj od četiri kategorije iz oblasti socijalne zaštite koje su bile prepoznate Programom utroška sredstava. U konačnici pomoć će dobiti 154.779 domaćinstava, što je za nekoliko desetina hiljada više od projiciranih 109.000 domaćinstava. Imamo razloga biti zahvalni Delegaciji Evropske unije koja je za ovu pomoć u FBiH izdvojila 64,5 miliona KM – rekao je ministar.

Razvrstano po kategorijama, najveći broj kvalifikovanih domaćinstava je u kategoriji penzionera kojih je sada 116.933, što je za 988 više u odnosu na preliminarnu listu. U kategoriji domaćinstava koja primaju federalni dječiji doplatak je 31.394 domaćinstva, odnosno 1.449 više nakon prihvaćenih prigovora.

U kategoriji korisnika stalne novčane pomoći uvažena su 94 prigovora i na konačnoj listi je 5.652 domaćinstva. Kada su u pitanju samohrani roditelji, na konačnoj listi je 800 domaćinstava, što je za 240 manje u odnosu na preliminarnu listu. Naime, naknadnim provjerama utvrđeno je da u prijavljenim domaćinstvima nema maloljetne djece, a što je bio eliminatorni uslov.

Poslodavci bez razumijevanja

Mlada samohrana majka M. M. živi s troipogodišnjom djevojčicom. Trenutno je nezaposlena, a pravo na pomoć ostvarila je kao korisnica federalnog dječijeg doplatka. Za Fokus kaže da je zbog stalnog rasta cijena teško živjeti i s jednom platom, a pogotovo ako ste nezaposleni. Tim više ova pomoć joj veoma mnogo znači. Barem ne mora brinuti kako će pokriti troškove grijanja.

– Nažalost, niko ne vodi računa o nama. Šteta je što ne postoji udruženje samohranih roditelja putem kojeg bi se borili da ostvarimo neka svoja prava. Katastrofalno teško je živjeti sam s djetetom i biti nezaposlen. Problem je što želimo raditi, ali poslodavci uglavnom nemaju razumijevanja za nas ako moramo na bolovanje zbog djeteta. Da imam siguran posao, onda bi mi i pomoć manje trebala – kaže sagovornica Fokusa.

Činjenica je da je veliki broj građana ostao razočaran jer su im prijave odbijene. Iz Delegacije EU ranije su se osvrnuli na ovaj problem.

– Idealan kriterij ne postoji, a to se svakako odnosi na dio javnog poziva kojim su isključeni penzioneri koji ostvaruju srazmjerne penzije s inostranstvom. Razlog za navedeno je činjenica da više od 90 posto ove kategorije ostvaruje značajno veće iznose srazmjernih penzija iz inostranstva u odnosu na penziju iz Federacije BiH.

Slučajevi gdje je zbir penzija manji su relativno rijetki. U sklopu Paketa energetske podrške, nadležne vlasti BiH prvi put dobijaju direktnu budžetsku podršku kako bi sredstva usmjerili ka građanima. Raspodjela sredstava je u toku, a nadležne vlasti su odgovorne da osiguraju da korisnici dobiju namijenjena sredstva do aprila 2024. godine – navela je Delegacija EU u BiH.

Ispit za bh. vlasti

Također, naglašeno je da će način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške biti važan pokazatelj za direktnu podršku institucijama BiH u budućnosti.

Ministar Delić naglašava da su u svakoj od kategorija bili jasno definisani uslovi i da je cijeli proces proveden transparentno uz mogućnost praćenja od početka do kraja.

– Mislim da je to prvi javni poziv s minimalnim utjecajem ljudskog faktora, s obzirom na to da su se svi podaci obrađivali digitalno i filtrirali kroz filtere svih naših baza podataka – kazao je Delić.

U konačnici, Vlada FBiH je utvrdila da će penzioneri dobiti po 364,25 KM po domaćinstvu, dok će ostale tri kategorije dobiti po 579,76 KM po pojedinačnom domaćinstvu. Isplate će u narednim danima izvršiti jedinice lokalne samouprave.

U okviru podrške ugroženim domaćinstvima, u Republici Srpskoj isplaćena je bespovratna EU pomoć za ublažavanje negativnih socio-ekonomskih uticaja energetske krize u BiH. Oko 67.000 ugroženih domaćinstava je već dobilo sredstva koja je osigurala Evropska unija.

U Brčko distriktu, Vlada je donijela odluku na osnovu koje je oko 12.500 ugroženih domaćinstava dobilo sredstva EU.