Najava Vlade Republike Srpske da će inicirati ukidanje odredbe Krivičnog zakona BiH koja kriminalizira poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca predstavlja pokušaj da se takve pojave legitimiziraju kao službena politika u ovom entitetu, ocijenio je za Fenu David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu South Connecticut i član Savjetodavnog odbora Programa za studije genocida Univerziteta Yale.
Prema njegovim riječima, takav potez predstavlja novi oblik napada na vladavinu prava i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ali i dio kontinuirane strategije destabilizacije države. Upozorava da bi institucionalizacija poricanja genocida bila i “podla izdaja istine”, koja dodatno traumatizira preživjele žrtve.
“Proglašenje službene politike poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca ukazuje na povećanu prijetnju ponavljanja zločina jer legitimizira i normalizira zločine”, naglasio je Pettigrew.
Kritika institucija
On smatra da ovakve najave ukazuju i na posljedice nedjelovanja nadležnih institucija, prije svega tužilaštva i Ureda visokog predstavnika (OHR), kada je riječ o procesima tranzicijske pravde.
“Njihova neaktivnost dovela je do eskalacije poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Iako je malo vjerovatno da će uspjeti, plan Vlade RS da poricanje postane službena politika sam po sebi je oblik poricanja i trivijalizacije genocida što zaslužuje da se procesuira”, istakao je Pettigrew.
Kao primjer navodi slučaj murala Ratka Mladića u Kalinoviku, koji je, kako kaže, nezakonito postavljen, ali nije uklonjen niti procesuiran od strane nadležnih institucija.
Poruke međunarodnoj zajednici
Pettigrew upozorava da se više ne smije popuštati separatističkim politikama i prijetnjama otcjepljenjem, ističući da Republika Srpska ne smije biti “prva linija otpora prema EU i NATO-u u ime Srbije i Ruske Federacije”.
Naglašava da visoki predstavnik mora odlučnije djelovati kako bi se zaustavila, kako navodi, kultura nekažnjivosti i separatistički ciljevi vlasti u RS-u.
Potreba reformi
Istovremeno, ističe važnost podrške preživjelima u nastojanjima da se obilježe mjesta stradanja i ratnih zločina širom Republike Srpske, uključujući i mjesta gdje je počinjen genocid.
“Apeli građana za ustavnu reformu usklađenu s presudama Evropskog suda za ljudska prava više ne smiju ostati nezapaženi. Postoji hitna potreba za djelovanjem u oblasti tranzicijske pravde i ustavne reforme kako bi se osigurala demokratska budućnost za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je profesor Pettigrew.
