Očekuje se da bi na današnjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) mogao biti izabran novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Na prethodnoj sjednici PIC-a nije postignut dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta, pa je Bosna i Hercegovina umjesto novog visokog predstavnika dobila vršioca dužnosti. Louis Crishock, dosadašnji Schmidtov zamjenik i supervizor za Brčko distrikt, imenovan je na tu funkciju do konačnog izbora novog šefa OHR-a.
Iznenadna Schmidtova ostavka i imenovanje vršioca dužnosti ponovo su pokrenuli rasprave o ulozi Ureda visokog predstavnika i ovlastima koje ima prvi čovjek ove međunarodne institucije.
Čovićev stav
Lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Dragan Čović i Milorad Dodik, ponovili su svoje ranije stavove o OHR-u i odlukama visokih predstavnika.
„Najrealnije je za sve u BiH staviti van snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Bez dvojbe, predstavnik treba vrlo jasno definirati – ovaj koji je sad u hodu, v. d., što god značilo, jeste ili nije visoki predstavnik. To ćete teško naći u zakonu“, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Dodik je ponovo osporio ulogu i legitimitet Vijeća za implementaciju mira.
„To neko vijeće uopće ne postoji. Ono je ad hoc kreirana grupa zemalja. Sve odluke tog Vijeća za implementaciju mira u BiH bile su protiv dugoročne stabilnosti. Slažemo se da treba očuvati mir i proglasiti ništavim sve odluke visokog predstavnika“, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Bez dogovora
Sjedinjene Američke Države i zemlje članice Evropske unije do sada se nisu mogle usaglasiti o imenu novog visokog predstavnika. Kao prijelazno rješenje na ovu poziciju imenovan je Louis Crishock.
Na tu odluku reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije, iz kojeg su naveli da vršilac dužnosti ne može imati ista ovlaštenja kao visoki predstavnik jer, kako tvrde, takva funkcija nije predviđena Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Rusija je ranije prestala aktivno učestvovati u radu PIC-a, obustavila finansiranje OHR-a i ne priznaje legitimitet Christiana Schmidta.
Kandidat iz Evrope
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca ranije je izrazio očekivanje da će zemlje članice pronaći zajedničko rješenje.
„Uoči sjednice PIC-a, koja je zakazana za 14. juli, očekujemo da EU pronađe kandidata kojim će svi biti zadovoljni i oko kojeg će svi biti jedinstveni, a koji je Evropljanin“, kazao je Soreca.
Delegat u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Džemal Smajić smatra da bi stavovi međunarodnih partnera mogli biti usaglašeni.
„Mislim da će se te politike uskladiti. Razumijem i revolt američke administracije u vezi s radom i funkcionisanjem OHR-a jer, istini za volju, svi visoki predstavnici bili su s prostora EU“, kazao je Smajić.
Crishock ostaje?
Analitičari ne isključuju mogućnost da Louis Crishock ostane na toj poziciji i zvanično bude imenovan za novog visokog predstavnika, što ga sada svrstava i među svojevrsne favorite za poziciju šefa Ureda visokog predstavnika, javlja BHRT.
„S obzirom na tišinu, vrlo lako bi se moglo desiti da Crishock ostane i bude novi visoki predstavnik. To bi bila neka vrsta presedana jer je EU uvijek insistirala da to bude neko iz Evropske unije“, smatra politička analitičarka Tanja Topić.
Politički analitičar Srećko Latal, međutim, procjenjuje da su šanse za postizanje dogovora male.
„Da li će postići dogovor, ne znam. Iskreno, prema mojim informacijama, šanse su male. S druge strane, pitanje je da li Amerikanci imaju interes da pregovaraju s Evropljanima jer su dobili svog diplomatu kao vršioca dužnosti, koji čak ima ovlaštenja da koristi bonske ovlasti u skladu s dogovorom PIC-a“, kazao je Latal.
Bonske ovlasti
Bonske ovlasti omogućavaju visokom predstavniku da nameće zakone, smjenjuje izabrane zvaničnike i poništava odluke domaćih institucija.
Od osam visokih predstavnika u BiH, njih sedam imalo je mogućnost korištenja ovih ovlasti. Carl Bildt, prvi visoki predstavnik, tu funkciju obavljao je do 1997. godine, kada je donesena odluka o aktiviranju bonskih ovlasti.
Njihovo korištenje godinama je jedan od glavnih izvora nesuglasica između dijela međunarodne zajednice i domaćih političkih lidera.
