Političke stranke u BiH moći će imati privatna preduzeća

Zbog poštivanja preporuke Evropske komisije i Skupina država protiv korupcije, tijela poznatijeg pod skraćenicom imenom GRECO, političke stranke u BiH moraju uvoditi puno jači nadzor nad svojim finansijama, ali i povećati visinu kazne koju Centralno izborno povjerenstvo određuju ako zaključi da se stranka ili član stranke nije držao zakona, piše Večernji list.

Kazne i odredbe

Po novoj zakonskoj uredbi koja se tek treba donijeti i primijeniti, visina novčane kazne za političke stranke podiže se s ranijih pet na deset hiljada KM, a za pojedinca ona će iznositi od 200 do 2000 KM ovisno o težini prekršaja. Svaka politička stranka, koja je aktivna na bh. političkoj sceni, u budućnosti će svake godine morati javnosti na kraju godine prikazati porijeklo i način utroška sredstava, prikupljenih tokom računovodstvene godine.

“Završni račun i finansijski izvještaj, u kojem se moraju navesti izvori prihoda, podaci o fizičkim i pravnim osobama koje su dale dobrovoljne priloge te podaci o namjeni, odnosno aktivnostima za koje su sredstva utrošena, javni su dokumenti i moraju se objaviti na internetskoj stranici političke stranke”, stoji u prijedlogu, kako bi se na taj način i javnost i mediji informirali iz kojih to izvora stranka crpi novac i na koji način s njim raspolaže, što je do sada bio sporadičan ili rijedak slučaj.

Centralno izborno povjerenstvo je ono tijelo koje će ispitati svaku sumnju o kaznenom djelu koje se može dovesti u vezu s finansiranjem političkih stranaka i finansiranjem izborne kampanje i to je dužno prijaviti mjerodavnom tužiteljstvu i drugim institucijama, nadležnim za provođenje zakona, čime se stvaraju pretpostavke za realizaciju preporuka GRECO-a.

Također će novim odlukama biti zabranjeno finansiranje političkih stranaka u BiH podizanjem kredita kod banaka u kojima je udio državnog osnivačkog kapitala veći od 25 posto. Znači, banke se mogu zaduživati kod komercijalnih banaka i vraćati im kredite, ali ne smiju u onima koje imaju državni kapital, ali takav broj banaka u BiH je minimalan.

Politička stranka može se finansirati iz: članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih osoba, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, proračuna BiH, entiteta, kantona, jedinica lokalne uprave i samouprave.

Prihodi stranaka

Stranka može imati i svoje preduzeće iz čije će dobiti finansirati svoje političke aktivnosti. No, to stranačko preduzeće može se baviti samo djelatnošću vezanom uz kulturu ili izdavačkom djelatnošću. Godišnji prihod ne smije prelaziti 20 posto iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke, neke su od budućih zakonskih odrednica koje definiraju način na koji politička stranka može finansirati svoje aktivnosti.

Jasno su propisana i pravila na koji način Centralno izborno povjerenstvo BiH može pokrenuti sudski postupak, tužbu protiv neke političke stranke. Prije izricanja kazne ili poduzimanja administrativne mjere, Centralno izborno povjerenstvo dužno je s političkom strankom, za koju je ustanovljeno da je prekršila odredbe ovog zakona, postići dogovor o dobrovoljnom otklanjanju uočenih nepravilnosti, ako ih je moguće otkloniti.

Svaku sumnju o kaznenom djelu koje se može dovesti u vezu s finansiranjem političkih stranaka i finansiranjem izborne kampanje, CIP BiH obvezan je prijaviti mjerodavnom tužiteljstvo radi pokretanja sudskog postupka, i drugim tijelima nadležnim za provođenje zakona.