Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

vijeće eu

Ponovo potvrđena perspektiva članstva u EU: Iz Brisela stigla poruka za BiH

La ministre allemande des Affaires étrangères Annalena Baerbock participe au Conseil des Affaires étrangères avec ses homologues de l'Union européenne à Bruxelles
La ministre allemande des Affaires étrangères Annalena Baerbock participe au Conseil des Affaires étrangères avec ses homologues de l'Union européenne à Bruxelles, le 13 décembre 2021. © Imago / Panoramic / Bestimage German Foreign Minister Annalena Baerbock photographed during her participation in the EU Foreign Affairs Council in Brussels Here with her counterparts (from l to r) Gordan Grlic Radman (Croatia), Jean-Yves Le Drian (France), Augusto Santos Silva (Portugal) and Anze Logar (Slovenia). Brussels. December 13th, 2021.

U dijelu zaključaka koji govori o izbornoj reformi u BiH, na inicijativu Hrvatske spomenuta je i važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno, navodi Hina.

– Vijeće Evropske unije je u zaključcima sjednice o proširenju i stabilizaciji koji se tiču Bosne i Hercegovine navelo da žali zbog krize u državi i blokade rada institucija koja je zaustavila njen napredak u provođenju reformi neophodnih za napredak BiH na putu ka pridruživanju EU, prenosi Anadolu Agency (AA).

Pozvalo je također političke lidere da se suzdrže od provokativne retorike, propitivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i cjelovitosti države.

“Retorika i inicijative kojima je cilj poništenje reformi i povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i prijete da ugroze usklađenost BiH za pravnom tekovinom EU kao i njenu predjeljenost integraciji sa EU,” navodi se u zaključcima.

Navodi se da je Vijeće svjesno održavanja izbora u Mostaru te usvajanjem strategija za reformu javne uprave na svim nivoima vlasti.

Kada je riječ o institucionalnim mehanizmima Dejtonskog mirovnog sporazuma, Vijeće je zaključilo da BiH mora da načini izmjene Ustava i izbornog zakona u cilju uklanjanja diskriminatornih odredbi koje se odnose na sve njene građana, a tu su prvenstveno istakli sprovođenje presude u slučaju Sejdić-Finci. Također su upozorili protiv daljih koraka koji bi spriječili sprovođenje ove kao i drugih presuda Suda za ljudska prava te pozvali na otvoren dijalog s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije u skladu sa europskim standardima.

“U tom kontekstu, Vijeće poziva Međuresornu radnu grupu da hitno nastavi svoj rad i iznese svoje prijedloge o reformama prije glasanja za poboljšanje izbornog okvira,” navodi se.

Vijeće je istaklo svoje očekivanje da će BiH poduzeti potrebne korake ka sprovođenju reforme javne uprave na način da osigura depolitiziranu državnu službu i koordiniran pristup kreiranju politike na nivou cijele zemlje, posebno ističući borbu protiv korupcije i njeno suzbijanje.

Istaknuto je nezadovoljstvo odsustvom napretka u pravu na slobodu izražavanja i bezbjednosti novinara u BiH, ali su također pohvalili pozitivne korake u poboljšanju uvjeta za migrante koji borave na prostoru države.

Po pitanju ekonomije, Vijeće je zaključilo da je BiH ostvarila ograničen napredak u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije u smislu njene sposobnosti nošenja sa pritiscima koji dolaze sa kompetitivnog EU tržišta.

U tom smislu su preporučili BiH da u potpunosti provede smjernice politike navedene u Zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga.

“Vijeće žali zbog oštrog pada usklađenosti Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i poziva zemlju da preokrene ovaj negativni trend. S druge strane, pozdravlja kontinuirano aktivno učešće BiH u misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike,” navodi se u jednom od zaključaka.

Vijeće EU-a je istaklo nedvosmislenu podršku za jedinstvenu, ujedinjenu i suverenu BiH, iskazujući podršku produženju EUFOR-ove misije kao i “5+2” uslovima za zatvaranje Ureda Visokog Predstavnika.

Evropska služba za vanjske poslove nije uvrstila u tekst dio koji glasi “da se osigura ravnopravnost konstitutivnih naroda kroz izbornu reformu” (amandman Ministarstva vanjskih poslova RH) zbog odsustva političke volje u Vijeću ministara EU za vanjske poslove da takvo nešto podrže.