Jasmin Mujanović, politolog
Poruka iz Sjedinjenih Država: Čović nema moći ni kapaciteta za stvaranje trećeg entiteta
Jedini rezultat Čovićeve prijetnje novim teritorijalnim ustrojem BiH bit će dizanje predizbornih tenzija, tvrdi Mujanović
Gost Dnevnika 2 Federalne televizije bio je politolog Jasmin Mujanović, Bosanac sa američkom adresom. Prije godinu izradio je kartu koja vizualno prikazuje HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona i napisao da je to HDZ-ov virtualni treći entitet u praksi.
Međutim, kaže da HDZ i Dragan Čović nemaju moći niti kapaciteta za stvaranje trećeg entiteta. Jedini rezultat Čovićeve prijetnje novim teritorijalnim ustrojem BiH bit će dizanje predizbornih tenzija.
“Ako međunarodna zajednica ovo shvati kao ozbiljnu prijetnju prema stabilnosti i integritetu države Bosne i Hercegovine, Dragan Čović i još neki čelnici HDZ-a BiH bi se mogli naći pod sankcijama”, kaže Mujanović.
Dodaje i da je nemoguće promijeniti izborni zakon neke države pet-šest mjeseci prije izbora.
“To je toliko nedemokratska i apsurdna praksa da je prosto nemoguće. Moramo se podsjetiti da se svi zahtjevi koje HDZ u ovom momentu ima u vezi s Izbornim zakonom ne tiču nikakvih stvarnih ustavnih pitanja prema postojećem ustavnom zakonu Bosne i Hercegovine. Na drugoj strani imamo stvarne ustavne probleme poput pitanja ‘Sejdić i Finci’, ‘Zornić’, ‘Pilav’, i neke druge odluke Evropskog suda u Strazburu, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tu je, također, i presuda ‘Ljubić’. Ali kad pogledamo suštinu tih odluka, one koje se odnose na ‘Sejdić i Finci’ i ostale mnogo su značajnije iz ugla ustavne prakse nego što su one koje su ‘u interesu’ HDZ-u. Ako se nismo za više od deset godina mogli dogovoriti i ostvariti sva moguća prava za sve građane Bosne i Hercegovine u kontekstu odluka ‘Sejdić i Finci’ i ostalih, zašto bismo se sada – pet-šest mjeseci prije izbora – odjednom morali dogovoriti oko onoga što Čović želi?”, pita Mujanović.
Ocjenjuje da je politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini kolonijalistička – ne smatraju je suverenom državom koja ima pravo voditi svoju unutarnju i vanjsku politiku. Napominje, međutim, da postoje značajne razlike između Milanovića, Plenkovića, Čovića. Posebno ističe Željanu Zovko, zastupnicu Hrvatske u Evropskom parlamentu, koja, kako kaže, vodi izuzetno radikalnu, ekstremističku i ultradesničarsku politiku prema Bosni i Hercegovini.
“Ona ima izuzetno problematičnu biografiju, s obzirom na to da je bila bivši bh. diplomata koji je izvršio, hladnoratovskim rječnikom rečeno, čin defekcije u Republiku Hrvatsku. To su izuzetno problematične stvari, ali vjerujem da se do sada dokazalo da Republika Hrvatska nema kapaciteta da sama, unilateralno, formira novi zakon u Bosni i Hercegovini. To je nemoguće. Ustavne promjene u Bosni i Hercegovini jedino se mogu dogoditi na nivou političkog dogovora kroz institucije, odnosno Parlament BiH.”
Poručuje da je izuzetno važno da bh. političari i lideri preuzmu odgovornost prema situaciji u Bosni i Hercegovini.
“Pogotovo, zakonodavne institucije – one moraju biti te koje će preuzeti odgovornost za stanje u ovoj državi. Naravno da trebamo očekivati neku vrstu saradnje i podršku od SAD-a, Velike Britanije, Nizozemske, ali najvažnije je da naši lideri preuzmu odgovornost da se situacija u Bosni i Hercegovini poboljša”, zaključio je politolog Jasmin Mujanović.
