Poticaji za gašenje stočarstva FOTO / VIDEO
Neuređeni sistem u oblasti poljoprivrede je omogućio zloupotrebe pri dodjeli poticaja u FBiH.
Vlasti ni na koji način nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja, ili odustaju od bavljenja poljoprivredom.
Mario Gilja posljednjih 12 godina živi od uzgoja svinja na malom porodičnom imanju u hercegovačkom selu Jare. Kao i druge stočare, finansijski ga je pomagala država – isplaćivala mu je poticaj za svaku svinju koju bi prodao ovlaštenoj klaonici, a on je zauzvrat morao predočiti otkupni blok kao dokaz o prodaji.
Međutim, niske otkupne cijene u klaonicama su ga natjerale da svinje počne prodavati po selu, bez računa, i da, u konačnici, izgubi pravo na korištenje poticaja.
Gilja nije usamljen primjer.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su razgovarali sa desetinama stočara u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji kažu da vlasnici klaonica spuštaju otkupne cijene stoke ukoliko za to izdaju otkupni blok koji su svakako dužni izdati.
Anto Karimović iz Žepča kaže da je bikove morao prodati jeftinije za 20 feninga po kilogramu nego njegov brat koji od klaonice nije tražio otkupni blok:
„Na pet bikova, na tri-četiri tone mesa uzme ti dva poticaja odmah“.
Vlasnici klaonica mogu obarati cijene jer federalne vlasti nisu poduzele mjere kojima bi zaštitile proizvođače, među kojima je i propisivanje minimalnih cijena otkupa stoke. Ukoliko žele ostvariti pravo na poticaj, stočari pristaju na ucjenu jer im trebaju otkupni blokovi.
Poticaji su budžetska novčana podrška na koju imaju pravo svi registrovani poljoprivrednici koji ispune propisane uvjete. Cilj poticaja je osnažiti domaću proizvodnju hrane te osigurati stabilne prihode i bolji životni standard
poljoprivrednicima. Istraživanje CIN-a pokazuje da su zbog nemarnog odnosa države prema poljoprivredi zloupotrebe ove pogodnosti česte.
Pojedini poljoprivrednici su nabavljali fiktivne dokumente i na taj način uzimali državni novac. Međutim, puno je više onih koji se prestaju baviti poljoprivredom jer im se, čak i uz poticaje, ne isplati.
Nadležne institucije ne vode adekvatne evidencije o stanju na farmama, a sistem kontrole dodijeljenih poticaja je također slab.
U svakom slučaju, država trpi višemilionske štete.
