BiH

došao kao "ulagač"

“Pratimo sumnjive grupe”: Njemačka agencija o kontraverznom biznismenu u posjeti BiH

10/08/2021
Taner Ay (lijevo), njemački biznismen povezivan s organizacijom "Osmanen Germania" s Elvedinom Okerićem (desno), predsjednikom Skupštine KS-a, 2. august, 2021.

O posjeti Bihaću i Sarajevu za RSE je govorio Taner Ay, kazavši da je riječ o radnoj posjeti, a razlog su „investicijski građevinski planovi“

Taner Ay, tursko-njemački biznismen, ranije u njemačkim medijima povezivan s, u Njemačkoj zabranjenoj, mafijaškom ekstremističkom grupom “Osmanen Germania”, u BiH je razgovarao o eventualnim ulaganjima.

S vlastima Bihaća, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BIH), odnosno predstavnicima vlasti Unsko-sanskog kantona (USK), kako je sam objavio, razmatrao je gradnju aerodroma u ovom gradu i ulaganje u lječilište Gata.

Takođe se susreo i s predstavnicima sarajevskog kantona.

Na upit o Ayeovim ranijim aktivnostima, iz njemačke sigurnosne savezne Službe za zaštitu Ustava (Verfassungsschutz) Radiju Slobodna Evropa (RSE) su odgovorili:

“Uvjeravamo vas da pomno pratimo zabranjene grupe, kao i moguće organizacije nasljednike tih grupa”, napisali su u odgovoru iz Službe.

Na pitanje o Ayevim eventualnim ranijim aktivnostima u grupi “Osmanen Germania”, odgovoreno je da “ne mogu komentirati pojedince”.

Taner Ay sam obavijestio o posjeti Bihaću

O posjeti Bihaću i Sarajevu za RSE je govorio Taner Ay, kazavši da je riječ o radnoj posjeti, a razlog su „investicijski građevinski planovi“. Tokom posjete sreo se i s predsjednikom Skupštine Kantona Sarajevo (KS) Elvedinom Okerićem, o čemu je izvijestio na svome Instagram profilu.

Na pitanje RSE kakve su njegove veze s “Osmanen Germania”, o čemu su ranije izvijestili brojni njemački i turski mediji, a posljednjih dana i bh. mediji, Taner odgovara da je riječ o “lažnim navodima”.

“Sve je to laž. Nijedan od ovih navoda nije utemeljen. Nisam osuđen, niti postoji spis o meni, niti ga je neki sud otvorio”, rekao je za RSE Taner.

Ay je, međutim, ranije bio u društvu članova zabranjene boksersko-bajkerske organizacije “Osmanen Germania” u Njemačkoj, što potvrđuju fotografije objavljene na društvenim mrežama.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke ovu je grupu zabranilo 2018. godine. Odluka je objavljena na zvaničnoj stranici Ministarstva i na Twitter profilu.

Šta kažu domaćini Tanera Aya u BiH?

Vlada Kantona Sarajevo ima otvorena vrata za sve investitore, posebno one koji investiraju širom Europe i svijeta, kazao je o posjeti Aya za RSE Elvedin Okerić.

Predsjednik Skupštine KS-a pojašnjava da je posjeta uslijedila nakon “preporuka prijatelja iz Turske i Njemačke”. Kaže da im je rečeno da su to biznismeni koji investiraju širom svijeta.

Kaže i da nije bilo nekih konkretnih dogovora u Sarajevu.

Na pitanje je li mu poznato da se Ay dovodio u vezu s bandom “Osmanen Germania”, Okerić kaže da je riječ o “pokušaju određenih medija da diskreditiraju Vladu KS-a”. Za Okerića je dovoljan dokaz da je riječ ozbiljnom biznismenu činjenica da se “fotografirao sa svjetskim zvaničnicima”.

“Ono što mi imamo informaciju, ono što nam je je dotični gospodin kazao je da nikada nije bio član, osnivač i podrška takvog udruženja. On čak i ne poznaje taj klub. Ne postoji nijedan dokaz države koji bi mogao poslužiti da se on diskredituje. Komunicirali smo porukama, ovo sada kako je podijeljena javnost i kazao nam je da nema potrebe da se brinemo”, kazao je Okerić.

Jasmin Musić, predsjednik Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije iz USK-a, nakon sastanka premijera ovog kantona Mustafe Ružnića s Ayom, uputio je saopćenje u kojem traži od nadležnih da provjere navode iz medija u vezi s “biznismenom iz Turske”.

Za RSE Musić kaže da sve što je objavljeno o Ayu “problematizira prisustvo potencijalnih investitora”.

“Oni su u USK-a navodno izrazili želju da se pozabave investicijom vezanom za bihaćki aerodrom i lječilište Gata, to su dakle dvije ključne strateške tačke u USK-a. I ako bi Vlada Kantona išla u realizaciju u tom pravcu, dobro bi bilo da institucije koje su nadležne otklone svaku moguću sumnju za firme i delegacije koje su iskazale zainteresiranost u tom pravcu“, kazao je Musić.

Fotografije Aya sa simbolima “Osmanen Germanije”

Za RSE je o “Osmanen Germania” govorio novinar Die Welta Lennart Pfahler, koji godinama prati rad ove i sličnih grupa u Njemačkoj.

Pfahler kaže da je od Savezne službe za zaštitu ustava (Verfassungsschutz) Sjeverne Rajne-Vestfalije ranije dobio potvrdu da su “svjesni Ayovih aktivnosti u vezi s grupom”.

“Jasno da je Ay bio član grupe. Postoje fotografije još od 2016. godine na kojima je Ay sa bivšim članovima grupe. Jasno se vidi da na fotografijama Ay nosi tipične prsluke Osmanen Germania grupe. Takvu odjeću nose samo članovi“, kazao je Pfahler za RSE.

Neke od fotografija na Twitteru i na Facebooku pokazuju Tanera s vođama grupe iz Stuttgarta i drugih gradova Njemačke.

Na fotografiji ispod je Taner Ay uz Selçuka Sahina (drugi slijeva), bivšeg člana bande koji je osuđen u Njemačkoj zbog kriminalnih radnji koje je počinio kao član bande.

Ko su „njemačke Osmanlije“ (Osmanen Germania)?

Njemačka je 2018. godine zabranila etničku tursku boksersku bandu zvanu “Osmanen Germania”, rekavši da je umiješana u ozbiljan kriminal, pisali su tada brojni njemački i svjetski mediji.

Grupa se, prema saopćenju policije, poistovjećuje s turskim nacionalizmom, zagovara mačo boksersku i bajkersku kulturu, a mediji su objavili i da je bila bliska vladajućoj turskoj stranci AKP.

Policija je u julu 2018. godine izvršila pretres prostorija te grupe u četiri njemačke savezne države.

U tvitu njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova tada je objavljeno da su “grupa i sve njezine aktivnosti zabranjene”. Policija je tada objavila da smatra da grupa ima najmanje 300 članova.

Opravdavajući zabranu, ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je “ko odbaci vladavinu zakona, od nas ne može očekivati nikakvu popustljivost”.

Rekao je da je “Osmanen Germania” bila među “rokerskim” skupinama “čiji članovi čine teške zločine”.

U Stuttgartu, na jugozapadu Njemačke, u martu iste godine suđeno je osmorici navodnih pripadnika “Osmanena”, optuženih za pokušaj ubistva, ucjenu, trgovinu drogom i seksualno ropstvo.

Njemački javni servis BR sa sjedištem u Bavarskoj objavio je tada da su članovi Osmanena u Njemačkoj uznemiravali kritičare turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, uključujući kurdske aktiviste, prenio je tada BBC.

U Turskoj živi više od tri miliona osoba turskog porijekla.

Prema istraživanju BR-a, mnogi članovi “Osmanena” bliski su tajnovitom turskom nacionalističkom pokretu “Sivi vukovi”.

Tijekom racija u “Osmanen Germaniji” 2016. i 2017. policija je zaplijenila oružje, drogu i novac.

Ubrzo nakon pokušaja puča u Turskoj 2016. godine, neke članove “Osmanen Germanije” primio je u glavnom gradu Ankari Erdoganov pomoćnik Ilnur Cevik, koji je obukao jednu od majica ove grupe. Za BR je rekao da je njegova gesta iskazivanje podrške “omladinskom radu” grupe.

Grupa više nije formalno aktivna u Njemačkoj.

Veze Tanera Aya s “Osmanen Germanijom” i turskim vlastima

Lennart Pfahler, novinar Die Welta, u tekstu iz 2019. godine piše od Taneru Ayu, “Osmanliji s Porscheom”, kao o mladom poslovnom čovjeku u centru mafijaške organizacije, koju povezuju s Ankarom i vladajućom strankom u Turskoj.

Pfahler piše da su grupu organizirale osobe turskog porijekla 2015. godine, kada su se u Turskoj održali parlamentarni izbori, a predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan se borio za ustavni referendum.

Erdogan je tada želio da se u Turskoj uvede predsjednički sistem, u kojem jedan čovjek ima široke ovlasti. Ustav u korist predsjednika izmijenjen je 2017. godine. Na referendumu 51,2 posto birača glasalo je da Turska od 2019. godine s parlamentarnog pređe na predsjednički politički sistem.

“Pripadnici Osmanen Germanije ubrzo su osumnjičeni za vršenje pritiska na kritičare Erdoganove vlade u Njemačkoj, a također su bili i odgovorni za nekoliko skupova podrške Erdoganu”, piše u tekstu Die Welta.

Taner Ay u odgovor za RSE priznaje veze sa sigurnosnim snagama Turske i kaže kako je dio medijskih napisa o njemu “pokušaj da se oslabi predsjednik Erdogan u dijaspori”.

Ay za sve krivi Kurde, FETO (islamistički pokret Fethullaha Gülena, Erdoganovog protivnika, koji je zabranjen u Turskoj) i ljevičare.

“Istina je da ja volim sportske luksuzne aute, ja sam sportista i član sam streljačkog kluba. Zbog mojih sportskih uspjeha sam bio na obuci sa specijalnim turskim policijskim snagama”, kazao je za RSE Ay, dodavši da nema kriminalni dosje ni u Njemačkoj, ni u Turskoj.

Novinar Die Welta piše da je Taner Ay s turskim vlastima bio u kontaktu 2016. godine, o čemu je sam izvještavao na društvenim mrežama, nakon fotografija u odjeći koju nose članovi bande “Osmanen Germania”.

Na fotografijama ispod, između ostalih je Taner Ay u odjeći s oznakama “Osmanen Germanije”.

U posjeti BiH i kontroverzni selefijski šejh

U posjeti biznismena iz Turske, kako je dolazak Tanera Aya opisan iz Vlade Unsko-sanskog kantona, bio je i Muhamed Ciftci, selefijski učenjak turskog porijekla iz Njemačke.

Ovo je za RSE potvrdio predsjednik Skupštine KS-a Okerić.

Njemački mediji su dosta pisali o Ciftciju, koji je još poznat i kao šejh Abu Anas.

Jedan dio njegovih učenika ili sljedbenika je 2012. godine uhapšen u Njemačkoj zbog sumnje na ekstremističke aktivnosti.

Njemački mediji tada su izvijestili o petero uhapšenih koji su imali kontakte s “islamskom školom s oko 200 online učenika propovjednika Muhameda Ciftcija”.

“Nemamo ta saznanja, pozivamo sve naše nadležne institucije da ako imaju kakvih saznanja da bilo koji državljanin BiH ili oni koji to nisu imaju bilo kakve smetnje sigurnosne neka nas obavijeste”, kazao je Okerić u vezi s posjetom Ciftcija BiH.

O propovjedniku Ciftciju govorio je i njemački Spiegel 2010. godine, u reportaži o salafistima i oduzetoj ekstremističkoj literaturi.

Ranije ove godine u Istanbulu, s Ciftcijem se sreo i Elmedin Konaković, bivši premijer Kantona Sarajevo i predsjednik stranke Narod i pravda, čiji član je i Elvedin Okerić.

Vlasti USK-a i ranije dočekivala “sporne” goste

Kritike premijeru USK-a početkom godine stigle su zbog sastanka s predstavnicima njemačke ekstremne desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Na službenoj stranici Vlade USK-a u martu je objavljeno kako je kantonalni premijer Ružnić razgovarao s poslanicima Skupštine grada Berlina.

“Predstavnici Skupštine Berlina Andreas Wild i Gunnar Lindemann, sa suradnicima, izrazili su želju da, u okviru posjete BiH, s premijerom Ružnićem razgovaraju o općoj ekonomsko-socijalnoj situaciji u ovom dijelu BiH, kao i o problemima uzrokovanim migrantskom krizom na teritoriji Unsko-sanskog kantona, te da, u okviru svojih mogućnosti, pomognu u traženju rješenja problema”, navodi se na službenoj stranici Vlade USK.

Stranka demokratske akcije tražila je tada od premijera da se izvini jer je AfD stavljena pod nadzor njemačke obavještajne službe.

Ružnić je član političke partije Narodni evropski savez i na premijersku poziciju je imenovan, nakon Općih izbora 2019. godine, što mu je drugi premijerski mandat.

Njemačka domaća obavještajna agencija ove godine proširila je nadzor nad Alternativom za Njemačku (AfD), zbog sumnje da pokušava podrivati njemački demokratski ustav.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.