blagdani
Pravoslavni vjernici obilježavaju vaskrs
Prema crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob
ravoslavni vjernici u našoj zemlji i svijetu danas obilježavaju najradosniji praznik Vaskrs, slaveći dan kada je prema vjerovanju Isus Hrist pobijedio smrt i vaskrsnuo iz mrtvih.
U svim crkvama i manastirima služe se ponoćne i jutarnje svete liturgije, kojima se završava sedmosedmični veliki post i uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost kršćanskog svijeta, ali koje danas zbog pandemije koronavirusa i odluka nadležnih institucija održavaju bez prisustva vjernika.
Prema kršćanskom učenju, dane smjernosti i tuge zbog Hristovog stradanja na ovaj dan smjenjuje radost zbog njegovog vaskrsnuća, koje se dogodilo trećeg dana poslije njegove smrti, prve nedjelje poslije Velikog petka, dana kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti.
Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, prema crkvenom učenju, vaskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Prema crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: “Hristos vaskrese” i “Vaistinu vaskrese”.
