Pravoslavni vjernici slave najveći hrišćanski praznik Vaskrs
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Proslava je počela ponoćnim bogosluženjima, a nastavlja se svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta. Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su uskršnja jaja koja se, prema običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs.
Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog Mjeseca koji pada na sam dan proljetne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, nikada, pak, ne prije te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasniji je 8. maja po novom kalendaru.
Za Vaskrs su, također, vezani lijepi običaji u narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.
Redakcija Fokusa svim pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti želi sretne vaskršnje praznike.
