Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine večeras su izdali zajedničko saopštenje za javnost u kojem su naveli da je “osumnjičeni Milorad Dodik dobrovoljno pristupio u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji branioca, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog lica povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Napad na ustavni poredak iz člana 156. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH).
Kako je navedeno u saopćenju, istog dana, postupajući po prijedlogu Tužilaštva BiH, izveden je pred Sud Bosne i Hercegovine, te je održano ročište na kojem je Sud BiH, donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i osumnjičenom Miloradu Dodiku ukinut pritvor, s obzirom da je utvrđeno da više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen.
Određena mu mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu
Istovremeno Dodiku je određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Izrečene mjere zabrane po ovom rješenju mogu trajati dok za njima postoji potreba ili do drugačije odluke Suda.
Kontrola opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane vršit će se po isteku svakih dva (2) mjeseca.
Osumnjičeni je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ukoliko prekrši obaveze iz određenih mjera zabrane.
Za šta je Milorad Dodik osuđen
Sud Bosne i Hercegovine je ranije na prijedlog Državnog tužilaštva odredio pritvor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru ovog entiteta Radovanu Viškoviću, te predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću nakon što se nisu odazivali na pozive za saslušanja. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokušavala je privesti Dodika na saslušanje ali je to entietska policija sprečavala.
Dodik je u drugom predmetu prvostepeno osuđen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika entiteta.
Reakcije na dolazak Dodika u Tužilaštvo BiH
Predsjednik Upravnog odbora „Transparency Internationala BiH“ i ekspert u oblastima vladavine prava, javnih politika, evropskih integracija i antikorupcijskih reformi Srđan Blagovčanin ovim povodom je izjavio:
“Ja odavno tvrdim da pravosuđe u BiH ne postoji, postoje zgrade institucija koje se tako zovu, postoje sudije i tužioci ali pravosuđe u funkcionalnom smislu kao posebna grana vlasti ne postoji, može li bolji dokaz.”
Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže BiH je napisao:
“Samo da mi ikad iko više od sudija, tužilaca ili bilo kojih eksperata kaže da pravosuđe u BiH nije apsolutno pod političkom kontrolom. Blam. Transfer blama. Cringe. Nemam riječi.”
Oglasio se i Ozren Perduv, aktivista neformalne grupe “Pravda za Davida“:
“Kakva sprdačina od države i svega. Čovjek je realno tata igrice i zajebava se sa svima nama i izgleda da mu niko ništa ne može. Bukvalno. Fuj gdje mi živimo.”
