BiH

Jevrejski blagdan

Praznik svjetlosti i slobode Hanuka prilika za okupljanje porodice

04/12/2018

Djeca, koja se uvijek najviše raduju praznicima, za Hanuku dobijaju "gelt", jidiš termin za "novac"

Jevreji u Bosni i Hercegovini, ali i svijetu, počeli su proslavu Hanuke, praznika svjetlosti i slobode koji je prilika za okupljanje porodice, druženje i toplinu doma uz bogatu trpezu.

Savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber govorio je za Fenu o porijeklu tog jevrejskog praznika, naglašavajući da istorija Hanuke prethodi Božiću. Antioh, grčki kralj Sirije, zabranio je jevrejske rituale i naredio Jevrejima da obožavaju grčke bogove. Većina Jevreja su odlučili da se bore te su 165. godine prije naše ere Makabejci uspjeli pobijediti sirijsku vojsku, istjerati je iz Jerusalema i vratiti svoj hram. Hanuka je, naglašava Tauber, proslava te pobjede.

On podsjeća da su Makabejci željeli da posvete svoj hram paljenjem “vječnog svjetla”, ali su pronašli samo malu posudu ulja u kojoj je bilo toliko ulja da je moglo da gori samo jedan dan.

– Nekim čudom ova posuda sa malo ulja gorila je osam dana i osam noći. Danas jevrejske porodice pale svijeće ili ulje u svjećnjaku koji se zove Hanukija za osam dana Hanuke, dodajući jednu svijeću svaki dan. Specijalni pomoćnik-svijeća se koristi za paljenje drugih svijeća svake noći, a zove se Šamaš. Prve večeri pali se jedna svijeća. Druge večeri dvije i tako se redom svaki dan dodaje po jedna svijeća. Ovaj proces se nastavlja na svih osam noći – osam dana svjetla od svijeće u znak sjećanja na osam dana čuda ulja – ustvrdio je Tauber.

Pojašnjava dalje da se po paljenju svijeće govori molitva kojom se zahvaljuje Bogu na ono što je učinio jevrejskim precima u tadašnje doba pa sve do današnjih dana. Potom svi zajedno pjevaju pjesmu “Ma oz cur” kojom se još jednom zahvaljuju Bogu što ih je sačuvao.

Djeca, koja se uvijek najviše raduju praznicima, za Hanuku dobijaju “gelt”, jidiš termin za “novac”, svakog od osam dana kako bi naučili da ga dijele u dobrotvorne svrhe. Tauber podvlači da je odnedavno postala popularna tradicija da djeca primaju mali poklon svake od osam noći. To darivanje, pojašnjava on, često je povezano s Božićem i hrišćanskom tradicijom darivanja.

– Tokom Hanuke, jevrejska djeca uživaju igrajući sa igračkom zvanom dreidel, sličnom zvrku. Draidel – sevivon ima četiri strane i hebrejsko pismo: Nun, Gimel, Hej i Šin. Ova slova stoje za hebrejski izraz “Nes Gadol Haa Šam” – “Veliki čudo se dogodilo tamo.” Igra se u slatkiše te igrač koji pobijedi sve dobija bombone i postaje pobjednik. Ova igra se igra kao uspomena da su dijeca igrajući tu igru pokušala odvratiti pažnju vojnika dok su se Makabejci pripremali da napadnu i vrate svoj hram – istaknuo je Tauber.

Imajući u vidu da se ovaj praznik naziva i “praznik ulja”, sva jela se pripremaju u dubokom ulju. Kod Aškenaza bio je običaj da se pravi “latkes”, dok je kod Sefarda u svakoj državi bilo različito. U Bosni je bio običaj da Sefardi pripremaju za ovaj praznik “Hanuka halvu” koja je vjerovatno preuzeta od bosanskog stanovništva jer je to po svemu, osim u fazi pripremanja, tipična “bosanska halva”. U svijetu je uobičajeno da se prave “sufganijot”, krofne punjene raznim marmeladama ili čokoladom – zaključio je Eli Tauber.

Tačan početak Hanuke razlikuje se od godine do godine, a prema jevrejskom kalendaru počinje 25. kisleva. Paljenjem prve svijeće na Hanukiji, zalaskom Sunca, ove je godine proslava tog praznika počela 2. decembra.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.