Predložene mjere zabrane devetorici optuženih za zločine na području Zvornika

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine predložilo je određivanje mjera zabrane devetorici optuženih za zločin protiv čovječnosti počinjen u proljeće 1992. na području Zvornika, kao i produženje mjera za dvoje optuženih, čemu su se Odbrane usprotivile, piše Detektor.ba.

Tužilac Mersudin Pružan je na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju i produženju mjera pojasnio da je tokom istrage slobode lišena optužena Verica Radović, kao i Mile Blagojević koji se nije odazvao pozivu.

Pružan je u odnosu na optuženog Vidoja Blagojevića predložio zabranu napuštanja mjesta prebivališta, odnosno Banje Luke, a u odnosu na ostale zabranu napuštanja Zvornika, kao i međusobnog i sastajanja sa svjedocima te napuštanje BiH.

Dodao je da većina optuženih ima državljanstvo Srbije i Tužilaštvo smatra opravdanim da se svima odrede mjere zabrane i da se povremeno javljaju nadležnim policijskim upravama.

Za zločine počinjene od kraja maja do juna 1992. u Karakaju kod Zvornika optuženi su Vidoje i Mile Blagojević, Ivan i Milan Arapović, Kosta i Branko Pejić, Božo Radić, Mile Savić, Ljubiša Pejić, Stevo Vasiljević i Verica Radović. Optužnica protiv njih je potvrđena početkom februara.

Kako je ranije saopćilo Tužilaštvo BiH, svi su, osim Radović i Vidoje Blagojevića, bili pripadnici Karakajske čete u sastavu Teritorijalne odbrane Zvornik, a kasnije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

Miodrag Stojanović, branilac Vidoje Blagojevića, kazao je da njegov branjenik nije osnovano sumnjiv, prema dokazima Tužilaštva, te da nije mogao znati šta se dešavalo u Karakaju. Naveo je da optuženi nema porodične veze u Srbiji, ali ima zdravstveno osiguranje jer u BiH nema adekvatno liječenje, kao i da podiže penziju u Srbiji.

“On mora ići u Srbiju zbog egzistencijalnih potreba. Predlažem da odbijete prijedlog Tužilaštva“, kazao je Stojanović.

Vidoje Blagojević je, u svojstvu komandanta Bratunačke brigade VRS-a, u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih tokom jula 1995. u Srebrenici.

Odbrana Milana Arapovića je navela da su navodi iz prijedloga Tužilaštva neosnovani i smatraju da egzistiranje mjera zabrane nije neophodno, zbog očuvanja integriteta ovog postupka.

“Optuženi ne posjeduje državljanstvo Republike Srbije. To što on živi u Zvorniku ne znači da postoji mogućnost od bjekstva“, naveo je branilac Dragiša Mihajlović te dodao da se polovina svjedoka ne nalazi u Zvorniku, zbog čega je neshvatljiva tvrdnja Tužilaštva da optuženi može uticati na svjedoke.

Dario Kajiš, branilac Koste Pejića, naveo je da bi se određivanjem mjera zabrane međusobnog sastajanja ugrozilo pravo na odbranu jer se kancelarije trojice advokata iz ovog predmeta nalaze u istom objektu u Zvorniku.

Radićeva Odbrana je navela da optuženi u narednom periodu očekuje liječenje u Bijeljini te zbog lijekova ima interes preći u Mali Zvornik u Srbiji, dok je Savićeva Odbrana kazala da je optuženi uposlenik Granične policije u Bijeljini i da bi mu zabrana napuštanja mjesta prebivališta onemogućila rad – sedam mjeseci pred odlazak u penziju.

Radivoje Lazarević, branilac Mileta Blagojevića, potvrdio je da su njegovom branjeniku određene mjere zabrane u decembru 2023., ali da je netačno da se nije odazvao pozivu Tužilaštva jer je lišen slobode prije nego je dobio poziv.

Dodao je da se Odbrana ne protivi mjeri zabrane kontaktiranja sa svjedocima, ali da je potrebno praviti razliku između sastajanja i razgovora o postupku.

Na današnjem ročištu se nije pojavio optuženi Vasiljević, a branilac Lazarević je kazao da je on nepokretan i da je to trajno stanje zadnjih sedam godina, zbog čega nije u mogućnosti dolaziti na suđenja.

Sud će odluku po prijedlogu Tužilaštva donijeti naknadno.