BiH

parlament fbih

Predstavnički dom prihvatio izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku

28/06/2022

Dopunama Zakona utvrduje se tkođer jasna i nedvosmislena obaveza organima koji rješavaju u upravnom postupku da od stranaka u postupku ne smiju tražiti dostavljanje dokaza kojima ovi ili neki drugi organi raspolažu u službenim evidencijama. To će doprinijeti oslobadanju stranaka suvišnih troškova i gubljenja vremena, navedeno je također

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je većinom glasova na sjednici, po skraćenoj proceduri, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku u FBiH.

Predlagač ovog akta je Federalna vlada, a suštinska izmjena je uvođenje nove mogućnosti u načinu komunikacije, u vidu elektronske pošte, izmedu organa uprave i stranaka u upravnom postupku.

Na ovaj način, ubuduće će organi uprave i stranke u upravnim postupcima imati mogućnost međusobnog komuniciranja i dostavljanja podnesaka putem elektronske pošte i drugih digitalnih sredstava komunikacije, što podrazumijeva uštedu vremena i materijalnih resursa kako stranaka u upravnom postupku tako i organa uprave.

Uvodenje ovakve mogućnosti komuniciranja u upravnom postupku je podizanje na novi napredniji način organizacije i funkcionisanja organa uprave u FBiH, što ujedno znači približavanje ispunjavanju postavljenih ciljeva u Strategiji reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, obrazloženo je iz Vlade.

Dopunama Zakona utvrduje se tkođer jasna i nedvosmislena obaveza organima koji rješavaju u upravnom postupku da od stranaka u postupku ne smiju tražiti dostavljanje dokaza kojima ovi ili neki drugi organi raspolažu u službenim evidencijama. To će doprinijeti oslobadanju stranaka suvišnih troškova i gubljenja vremena, navedeno je također.

Predstavnički dom prihvatio Prijedlog zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne prihvatio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH.

Ovaj zakon je pripremilo Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, čiji prijedlog je Federalna vlada usvojila 19. maja.

Njime se uređuju djelatnost i korisnici usluga ustanova socijalne zaštite Federacije BiH, osnovni i posebni standardi u pogledu obavljanja njihove propisane djelatnosti i zaštite prava smještenih korisnika, tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja, finansiranje, nadzor nad radom te druga pitanja od značaja za rad i funkcioniranje ustanova socijalne zaštite Federacije BiH.

Prema saopćenju resornog ministarstva, zakonom se uređuje funkcioniranje pet javnih ustanova koje imaju status pravnog subjekta – Drin, Bakovići, Pazarić, Ljubuški i Sarajevo – a koje su pravni sljedbenici ranijih zavoda čiji je osnivač Parlament Federacije BiH.

– Cilj je da se uspostavi kvalitetan pravni okvir za transformaciju načina zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija u ustanovama socijalne zaštite. Također, želimo otkloniti većinu uočenih problema u vezi uspostave i provedbe minimalnih standarda stručnog rada te osigurati ispunjavanje nužnih infrastrukturnih preduvjeta od ovih ustanova za kvalitetno pružanje usluga. Cilj je i značajna profesionalizacija upravljačkih, nadzornih i rukovodnih pozicija – kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

Zakon određuje da se u ustanovi Pazarić mogu primati korisnici do 30. godine života, dok se u ustanovama Bakovići i Drin ne mogu primati osobe mlađe od 18 godina.

Također, u ustanovi Pazarić moći će se primati i djeca kojima je dijagnosticiran poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, a za koje trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji adekvatna institucionalna zaštita.

Prema rješenjima u Prijedlogu zakona, ustanove i njihovi uposlenici su dužni postupati prema korisnicima usluga u skladu s međunarodnim standardima, po načelu humanizma i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, dužni su informirati ih i uključiti ih u proces odlučivanja shodno njihovim mogućnostima.

Zakonom su utvrđena tijela upravljanja (upravni odbor), nadzora (nadzorni odbor) i rukovođenja (direktor), njihova nadležnost, način imenovanja te posebni uvjeti za obnašanje ovih funkcija.

– Upravni odbor će imati pet članova, po jedan član bi se imenovao iz reda stručnih uposlenika ustanove i iz reda zakonskih zastupnika smještenih korisnika ustanove, dok se tri člana imenuju iz reda stručnih osoba iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u upravni odbor ovih ustanova. Imenovat će se i zajednički nadzorni odbor koji će vršiti nadzor nad finansijskim poslovanjem svih pet ustanova – pojašnjava ministar Drljača.

Naknade članovima upravnog odbora i zajedničkog nadzornog odbora će se finansirati iz budžeta Federacije BiH, čime će se rasteretiti budžeti ustanova. Ranije imenovani članovi upravnog i nadzornog odbora nastavit će svoje funkcije do imenovanja novih članova nadzornog i upravnog odbora, a najkasnije do šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.

S ciljem osiguranja transparentnosti u njihovom radu, ustanove su dužne voditi javne registre donacija i subvencija te kapitalnih investicija i stalnih sredstava. Nadzor nad finansijskim poslovanjem provodi Ured za reviziju institucija u Federaciji, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Sjednica Predstavničkog doma je u toku.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.