Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučio je danas da će Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, razmatrati u skraćenoj proceduri.
Poslanici nisu prihvatili zahtjev Vijeća ministara BiH da predloženi zakon bude razmatran po hitnom postupku.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona s oznakom EI, kao potvrdom usklađenosti s propisima EU u ovom području. Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u BiH. Time se ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).
Predložena pravna rješenja povezana su s Reformskom agendom za Plan rasta i podrazumijevaju povezivanje tržišta električne energije BiH s tržištima Energetske zajednice i Evropske unije.
Košarac: “Zakon nije tehnički dokument, već proces modernizacije energetskog sektora”
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je, obraćajući se poslanicima, kazao da:
“To nije samo tehnički dokument, on predstavlja u značajnoj mjeri proces modernizacije i jačanja energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.”
Također je naglasio da:
“Ovo nije zakon jedne stranke, jednog entiteta, jednog nivoa vlasti.”
“Ovo je definitivno rezultat zajedničkih napora svih nadležnih institucija u oblasti energetskog sektora, kako Federacije BiH, tako Republike Srpske i Distrikta Brčko, uz koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.”
Saglasnosti i kritike Energetske zajednice
Košarac je dodao da su:
“Dobili za ovaj nacrt zakona preporuku Energetske zajednice da su saglasni, da je dobro, jednako kao i određeni broj kritika Direkcije za evropske integracije, gdje je navedeno da nije u potpunosti usaglašen.”
“Ono nije u potpunosti usaglašeno, kao što nisu i neki drugi, ali za Evropsku energetsku zajednicu je potpuno prihvatljiv da ide u proceduru kako u Vijeću ministara, tako i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dobili smo pozitivno mišljenje svih entitetskih struktura Federacije BiH, Republike Srpske i ostalih institucija koje su nadležne u ovoj oblasti, da ide po hitnom postupku i sam zakon je u Vijeću ministara usvojen jednoglasno.”
Obrazloženje potrebe za hitnim postupkom
Obrazlažući potrebu razmatranja po hitnom postupku, ministar je kazao:
“To je zbog potrebe da ispunimo određene uslove kako bismo sa 1. januarom 2026. godine bili izuzeti od CBAM-a.”
Pojasnio je da je riječ o mehanizmu koji EU uvodi kako bi oporezovala robe proizvedene u zemljama koje nemaju adekvatnu politiku dekarbonizacije.
“Mislim da će uvođenje CBAM-a na direktan način pogoditi skoro pet sektora, a to je sektor cementa, čelika, aluminijuma i đubriva, kao i električne energije. Moram da napomenem da jedino možemo omogućiti izuzeće od CBAM-a kad je u pitanju proizvodnja električne energije, napominjući da smo u 2023. godini, u jeku energetske krize u svijetu, bili izvoznici električne energije blizu milijardu i 23 miliona KM.”
Nakon kraće diskusije, poslanici su odlučili da predloženi zakon ne razmatraju po hitnom postupku, nego u skraćenoj proceduri.
