Prijem za Pesah, praznik slobode koja je značajna za sve (FOTO)

U okviru obilježavanja Pesaha, jevrejskog vjerskog praznika, u Jevrejskoj opštini u Sarajevu danas je upriličen prijem za predstavnike vjerskog, političkog, kulturnog i javnog bh. života te akreditirane ambasadore u BiH.

Pesah obilježava izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva te zato nosi ime praznik slobode koja je značajna za sve. Obilježava se svečanom večerom seder što znači red na kojoj se čita Hagada, a sva jela se jedu po tačno propisanom redu.

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci kazao je da za sve ljude koji žive u BiH, i preživjeli su težak rat i vidjeli teške situacije, Pesah ima poseban značaj.

– To je praznik otvorenih vrata jer sloboda nije važna samo Jevrejima, važna je svim ljudima. Nama koji smo prošli kroz težak rat sloboda je, zajedno s mirom, sigurno nešto najznačajnije – kazao je Finci. Značajnim smatra što to mogu da slave i obilježavaju s prijateljima koji su im se pridružili i na današnjem prijemu.

Na Pesah i njegov značaj u izjavi novinarima podsjetio je i zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić te iskoristio priliku da pošalje poziv svim političarima, posebno svjetskim, da ne treba “praviti nered na zemlji jer Bog dragi će napraviti ispravke”.

– Učinit će lošim živote onih koji progone, druge čine nesretnim i ponižavaju – poručio je.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović poručio je da je Bog uvijek s onima koji ga poštuju te poželio da se u BiH vrate Jevreji koji su napustili ovu državu.

– Pesah je poruka da nema bezizlaznih situacija – naglasio je.

Pesah se proslavlja u porodici, za vrijeme seder večere svi ukućani se okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na njihovo izbavljenje. Praznik je to koji se najduže u kontinuitetu obilježava u svijetu.

Na hebrejskom jeziku Pesah se još naziva praznik prijesnih, beskvasnih hljebova, jer je u tom periodu zabranjeno jelo s kvascem, pa čak i posjedovanje bilo čega kvasnog. Jevreji za taj blagdan jedu tradicionalna jela, pjevaju pjesme i pripovijedaju o izbavljenju iz Egipta.

Taj praznik slavi se osam dana. Na početku se slavio sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u državama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.