Odluka Vlade Srbije o zabrani izvoza naoružanja iz juna uzdrmala je bh. namjensku industriju. Srbija ne isporučuje barut te je kompanija Igman iz Konjica suočena s obustavom proizvodnje, a veći dio radnika poslan na prinudni godišnji odmor.
Višedecenijska saradnja
Prva na udaru kompanija Igman iz Konjica koja se bavi proizvodnjom municije širokog asortimana. Barut, od čije opskrbe ovisi proizvodnja municije, granata, bombi i drugih proizvoda, nije više dostupan kao sirovina koja se uvozi.
“Da se proteklih tri godine posljednje zrno baruta, posljednji metak traži bilo gdje u svijetu. Rez dodatno cijelu priču komplicira to da kada govorimo o proizvođačima baruta na EU tržištu vi, vjerovali ili ne, imate samo tri kompanije – to je češka Explozia, francuski Nester i Milan Blagojević iz Lučana. Dakle, potražnja je ogromna”, kazao je za BHRT vojni analitičar iz Beograda Vlade Radulović.
Upravo saradnja između kompanije Igman Konjic i vojne fabrike Milan Blagojević iz Srbije je višedecenijska. I od toga je ovisila daljnja proizvodnja u Igmanu iz Konjica. Direktor te kompanije potvrdio je da novih informacija nema za javnost i ponavio raniji stav, piše BHRT.
“Radnici Privrednog društva Igman d.d. Konjic se upućuju na korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora za 2025. godinu, kolektivno, u periodu od 2. septembra 2025. do stvaranja uvjeta za rad (isporuke baruta)”, naveo je direktor Privrednog društva Igman d.d. Konjic Adnan Prevljak.
Dionice u krizi
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je kako nisu svi radnici Igmana na prinudnom odmoru, ali jedan dio jest.
“Oni imaju ugovore, imaju poslove. Ono što se može raditi bez baruta – rade, pripremaju. Radimo intenzivno na rješavanju tog problema. Postoji neki alternativni izvor, ali za njih treba vremena”, istaknuo je Nikšić.
Poslovni portali u BiH upozoravaju da su dionice Igmana u krizi. Ukupna tržišna vrijednost cijele kompanije smanjena s oko 113 na oko 98 miliona maraka.
Igman je u jednom danu izgubio 15 miliona maraka tržišne vrijednosti. Analitičari smatraju da se moralo razmišljati o više izvora opskrbe i da se radi o velikom problemu jer nemamo adekvatnu politiku namjenske industrije.
Velika potražnja
“Nemamo državnu politiku namjenske industrije, pa čini mi se da nemamo ni entitetsku politiku. Ono što je ostalo od namjenske industrije iz prethodnog sistema i što se uspjelo oporaviti, a nije pokradeno – ono funkcionira, relativno dobro zarađuje. Ali očito je da menadžment baš i nije posvetio pažnju činjenici da u svijetu ima toliko sukoba i da je potražnja velika”, naveo je vojni analitičar Hamza Višća.
Tržište namjenske industrije eksplodiralo je posljednjih deset godina, a EU već godinu najavljuje da će potrošiti 800 milijardi eura za naoružavanje u idućih pet godina.
BiH godinama okrenuta uvozu iz Srbije, dok je Srbija ovisna o uvozu eksploziva upravo iz Federacije BiH.
U prvih sedam mjeseci ove godine u Srbiju je izvezeno više od 14 miliona eksploziva, a municije preko 28 miliona, podaci su VTK BiH.
