Prve trzavice u “Osmorki”, ima li koalicija sa SNSD-om budućnost?

Prve zvanične trzavice na relaciji stranaka koje čine koaliciju Osmorku. Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a i Semir Efendić, čelnik Stranke za BiH, pozivaju ostale partnere da prekinu pregovore sa SNSD-om, partnerom Osmorke na državnoj razini, zbog odluka koje je inicirao Milorad Dodik. Prva prepreka Zakon o nepokretnoj imovini i moguće imenovanje Denisa Šulića za ministra u Vijeću ministara. Većina čelnika Osmorke, kao i treći partner HDZ BIH bez komentara, javlja BHRT.

Trn u oku dijelu Osmorke, ispostavlja se, je Zakon o nepokretnoj imovini RS-a, ali i namjera da se u Vijeće ministra BIH imenuje Denis Šulić, kako kažu u NES-u i SBIH-u, Bošnjak po Dodikovoj mjeri, što bi za SNSD značilo nadmoć u odlučivanju. Ogrešević ide korak dalje, te poručuje da NES neće biti dio vlasti u kojoj Dodik, i prije formiranja Vijeća ministara, krši potpisani Sporazum. Navodi, interes države je iznad svega.

“Smatramo da je ovo upravo taj trenutak kada ‘osmorka’ mora zaustaviti pregovore s Dodikom o daljem formiranju vlasti sve dok se ne zaustave udari na državu. Zato, pozivam stranke ‘osmorke’ na hitno zauzimanje stava o ovom pitanju, a mi smo odlučni da radije budemo u opoziciji, nego da šutke participiramo u vlasti čiji jedan od aktera već u startu najavljuje da će se boriti za to da državne ovlasti pređu na entitete”, kaže Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a BiH.

Većina lidera Osmorke bez komentara. Istina, škrti na riječima nisu bili u SDP-u. Podsjećaju da su prvi u NSRS digli glas protiv usvajanja Zakona o nepokretnoj imovini. Navode da blokada Vijeća ministara ne nanosi štetu ni SNSD-u ni HDZ-u, te da blokada održava samo SDA i DF.

“Blokada formiranja vlasti na državnom nivou ni na koji način ne slabi njihove pozicije. Međutim, to u svakom slučaju ne znači da stranke osmorke trebaju pod svaku cijenu ići u formiraje vlasti. Ako neko želi da napusti taj projekat svi imaju taj izbor, što se SDP-a tiče, naravno da smo spremni učinit ćemo sve da osmorka opstane”, kaže Nerin Dizdar iz SDP-a.

Oglasili su se i iz pokreta – Za nove generacije, s jasnom porukom – dajemo im šansu od 100 dana.

“Gospodin Miletić je prenio jasan stav pokreta „Za nove generacije“ koji je spreman dati šansu novome sazivu Vijeća ministara u trajanju od 100 dana da dokaže svoju privrženost ovim ciljevima. Taj period je više nego dostatan da se dokaže da li su ove namjere iskrene ili se samo radi o olako datim obećanjima u cilju popunjavanja kadrovskih križaljki”.

Stigla reakcija i iz SDA. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković kaže da ukoliko SNSD-ov Denis Šulić bude ministar u Vijeću ministara BiH iz reda Bošnjaka, to će značiti prepuštanje potpune kontrole nad Vijećem ministara proruskim političkim snagama.

“Važeći propisi o radu Vijeća ministara BiH zahtijevaju da za odluke moraju glasati najmanje po jedan od ministara iz svakog od konstitutivnih naroda. To ne moraju nužno biti zamjenici predsjedavajućeg. Dovoljno je jedan ministar Bošnjak koji će slijediti politiku SNSD-a i HDZ-a i da preuzmu apsolutnu vlast u Vijeću ministara BiH”.

Očigledno, izazovi pred Osmorkom sve veći. Stranka za BiH nema zastupnika u državnom parlamentu, dok NES ima jednog. Stoga njihova uloga u kreiranju vlasti na državnom nivou i nije velika, ali jeste na federalnom. Ove dvije stranke u Zastupničkom domu Federacije BIH imaju devet ruku, a izvjesno je da će imati i delegate u Domu naroda. Njihova uloga nije zanemariva ni na kantonalnom nivou.

“Kolicija je faktički tek formirana, na nekim nivoima je tek u najavi, nije formalno ni uspostavljena, a već vidimo značajna neslaganja između partnera u toj kolaiciji. U jednu ruku je vrlo interesantno pratiti uslovno rečeno i poziciju hrvatske strane u ovoj koaliciji jer do sada vidmo trzavice između SNSD-a i Osmorke i nema značajnih reakcija iz trećeg bloka”, kaže Amel Delić, profesor na fakultetu za javnu upravu UNSA.

Zbog svega, dani pred nama će pokazati da li su važniji interesi za državu ili borba za pozicije u vlasti i vrijedi li rizikovati ostati bez pozicija, ponajviše na kantonalnim nivoima.