Reakcija advokata Emira Kusturice: Tvrdnja o prevari je maliciozna

Andrićgrad se branio legitimnim dokazima i tvrdnjama u parnici, o čemu ni sudovi nisu imali jedinstven stav, navodi Goran Bubić

Redakcija
4 min čitanja
advokat goran bubic
Advokat Goran Bubić

Iz advokatske kancelarije Gorana Bubića reagirali su na tekst pod naslovom “Kako je Andrićgrad dok ga je vodio Emir Kusturica prevario firmu iz Rogatice” objavljen 15. jula na portalu Fokus.ba.

Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti:

“U ime i za račun gosp Emira Kusturice demantujemo tvrdnje o navodnoj prevari Andrićgrad d.o.o., kako novinar Amil Dučić iznosi u tekstu pod naslovom ,,Kako je Andrićgrad dok ga je vodio Emir Kusturica prevario firmu iz Rogatice“, objavljenog 15.07.2025.godine od strane izdavača Fokus d.o.o. Sarajevo na web stranici https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kako-je-andricgrad-dok-ga-je-vodio-emir-kusturica-prevario-firmu-iz-rogatice/3478503/

Navedeni sporni tekst ima karakter ,,izražavanja“, imajući u vidu svrhu i cilj Gl. 3. st.

  1. pod a) Zakona o zaštiti od klevete. U navedenom tekstu novinar i izdavač su na grub i zlonamjeran način oklevetali profesora Kusturicu, aludirajući da je prevarant. Smatramo da svrha i cilj predmetnog saopštenja nije informisanje javnosti — vijest, kako je predstavijeno — već nastojanje da se promijeni percepcija javnosti o prof. Kusturici, rušenjem njegovog ugleda. Emir Kusturica je javna ličnost, filmski režiser poznat u čitavom svijetu, ali i profesor i graditelj.

I prema kodeksima profesionalnog ponašanja medija u Bosni i Hercegovini (ima više udruženja i kodeksa) zabranjeno je zavođenje javnosti iznošenjem neistinitih činjenica. Kao što je poznato prevara je krivično djelo za koje je predvidena kazna zatvora od pet godina, a za kvalifikovane oblike i više. A za krivična djela sude krivični sudovi. U ovom slučaju, povodom parničnog spora između ,,Andrićgrad“ d.o.o. i rogatičkog preduzeéa niti iz jedne presude sudova u Bosni i Hercegovine (BiH), kao ni presude Ustavnog suda BiH od 10.7.2025.godine, ne proizilazi stav, zaključak, mišljenje da je riječ o prevari, kako se bez rezerve tvrdi u spornom tekstu.

U sudskim presudama nema ni aluzije o navodnoj prevari. Štaviše, nakon provedenih dokaza o krađi građevinskog materijala od strane trećeg lica Ustavni sud BiH parafrazira presudu Višeg privrednog suda u_ Banjaluci od 24.02.2021.godine u kojoj je ,,…zaključeno da tužitelj (rogatičko preduzece) ne može
ni snositi posljedice eventualnog nestanka odnosno krađe demontiranog građevinskog materijala…“ (t. 6. odluke US BiH, str. 2). Dalje se parafrazira da je u istoj presudi Višeg privrednog suda ,,…istaknuto da apelant nije osporavao svoje ugovorne obaveze prije podnošenja tužbe, već je dopisom tražio prolongiranje preuzetih obaveza“ (t. 6, str. 3 odluke US). U stvarnosti je riječ o dopisu sa faksimilom (ne originalnim potpisom) ranijeg direktora ,,Andrićgrad“ d.o.o. a ne potpisu prof. Kusturice, čiju vjerodostojnost je tužena strana osporavala u parnici.

Da se posebno ne spominje okolnost da je tužbeni zahtjev protiv Andrićgrada svojevremeno pravosnažno odbijen presudom Višeg privrednog suda u Banjaluci od 6.2.2019.godine, koja je kasnije promijenjena po reviziji. Dakle, Andrićgrad se branio legitimnim dokazima i tvrdnjama u parnici, o čemu ni sudovi nisu imali jedinstven stav, pa je tvrdnja o prevari ne samo neistinita, veći lažna.

U svakom slučaju tvrdnja o prevari evidentno je malicioznog motiva, da se prof. Kusturici, koji odavno nije direktor niti većinski suvlasnik Andrićgarda, što je lako provjerljivo, a vidi se i poznato autoru, nanese šteta rušenjem ugleda. Nanesena šteta klevetom ima negativan uticaj na ličnost i porodicu prof. Kusturice čiji je
kredibilitet u javnosti stečen dugotrajnim, dosljednim i predanim radom. prof. Kusturica je svjestan da je kao javna ličnost podložniji kritici nego drugi, ali iznošenje navedenih neistinitih činjenica nema nikakve veze sa slobodom izražavanja izdavača i novinara. Vrlo vjerovatno sloboda izražavanja iz člana 10.
stav 1. Ev. konvencije za zaštitu Ijudskih prava i osnovnih sloboda prekršena je iz
lukrativnih pobuda (dizanje tiraža odnosno broja pregleda).“

Podijeli ovaj članak