Reforma socijalne zaštite: Stanje i perspektive u Federaciji BiH

Ova javna rasprava je organizovana s ciljem da ubrza proces reforme socijalne zaštite. Ključni zakon koji bi smanjio siromaštvo u BiH – Zakon o osnovama socijalne zaštite nije u programu rada Vlade FBIH za ovu godinu, kazao je na danas održanoj Javnoj debati Žarko Papić, podsjećajući da u FBiH 492 hiljade ljudi živi ispod apsolutne linije siromaštva.

Odlaganje ili odustajanje od ključnih zakona za reformu socijalne zaštite je neispunjavanje obaveza iz Reformske Agende i može dovesti do socijalnog bunta siromašnih i marginalizovanih, kazano je na danas održanoj javnoj debati o reformi socijalne zaštite.

“Zakon o osnovama socijalne zaštite FBiH“ predviđa minimum socijalne sigurnosti što znači da svaki stanovnik Federacije BiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku sumu onoga što zovemo stalna novčana pomoć koju danas dobija osam hiljada ljudi. Zakon bi putem bolje metode ciljanja omogućio da pomoć stiže samo i isključivo do onih kojima je pomoć zaista potrebna“, rekao je Papić.

Pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH, Miroslav Jurešić, smatra da je osnovica borbe protiv siromaštva prije svega u zapošljavanju, da je politika zapošljavanja najbolja socijalna politika i da tu treba postaviti pitanje da li je ostvarena Reformska agenda.

“Ako imamo više zaposlenih ljudi, više je i doprinosa i poreza, imamo jači sistem i možemo više davati. U protivnom, rješavati problem zapošljavanja kroz sistem socijalne zaštite je krivi pristup”, naglasio je.

Prema njegovom mišljenju, najveći problem su tzv. statusna prava data zakonom što je dovoljno za ostvarivanje nekog prava.

“Uzimate novce, a niko vas ne pita da li vam je to potrebno. To što je neko npr. osoba s invaliditetom, ne znači da ne radi. Neophodno je uvođenje modela kojim će se uvažavati određeni status, ali kroz kriterije pročistiti da li je toj osobi potrebna i pomoć države“, kazao je.

To se, prema njegovom mišljenju, može primijeniti uvođenjem odgovarajućih modela ciljanja (cenzusa), a prijedlog je tzv. indirektni imovinski cenzus.

Učesnici su precizirali da je napravljen prijedlog teksta zakona o socijalnoj zaštiti FBiH koji definira minimum socijalne sigurnosti (što znači da svaki stanovnik FBiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku sumu onoga što zovemo stalna novčana pomoć), kriterije pod kojima se može ostvariti neko pravo iz socijalne zaštite, kao i takozvani aktivacijski model kojim bi se korisnici socijalne zaštite radno osposobili i što bi ih što prije vratilo na tržište rada.

PODIJELI