Vlasti entiteta Republika Srpska planiraju iskrčiti šumu u vlasništvu Bosne i Hercegovine, kako bi izgradili plinovod na istoku države, usprkos zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Za izgradnja plinovoda od Šekovića do Han Pijeska, dužine oko 50 kilometara, bez saglasnosti države planirano je pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko.
Entitetska vlada je prije mjesec usvojila informaciju o trajnoj promjeni namjene zemljišta, za šta tehničku studiju treba izraditi javno preduzeće “Šume RS”.
Planom je obuhvaćena šuma u Vlasenici i Han Pijesku, koja je u vlasništvu BiH i pod zabranom raspolaganja, prema državnom zakonu koji je prije 20 godina nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice.
O namjerama vlasti u RS da uzurpira državnu imovinu, stručnjak za energetiku Almir Bečarević obavijestio je Pravobranilaštvo BiH, instituciju nadležnu za zaštitu državne imovine.
“Bez suglasnosti države, nemoguće je bilo šta raditi na šumskom zemljištu. Na vrijeme sam obavijestio Pravobranilaštvo BiH koje, to može vrlo jednostavno riješiti i zaustaviti te nezakonite radnje”, kazao je za RSE.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u RS godinama prodaje državnu imovinu, tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Istovremeno, propisi u Federaciji BiH omogućavaju praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu “nicali” rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Ustavni sud BiH je nekoliko puta donosio presude da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom. Do danas je poništio nekoliko odluka entiteskih vlasti da prodaju ili pretvore državno zemljište u građevinsko.
No, presude tog suda u praksi često nisu ispoštovane. Jedan od primjera je i odluka vlasti u RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini, kao i rješenje Vlade Federacije BiH kojim je omogućena prenamjena šumskog zemljišta za potrebe rudnika u Varešu.
Državno uknjiženo kao vlasništvo RS
BiH, trenutno, sav plin dobija iz Rusije preko plinovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika, na granici sa Srbijom.
Izgradnjom magistralnog plinovoda, vrijednog oko 74 miliona maraka, plin bi trebao stići i do stanovnika Šekovića, Vlasenice, Milića i Han Pijeska, na istoku zemlje.
Vlada RS proglasila ga je projektom od javnog interesa, sa rokom za završetak od 14 mjeseci.
Dio trase plinovoda prolazi državnim šumskim zemljištem koje je, uvidom RSE u entitetski katastar, već uknjiženo kao vlasništvo RS, što je u suprotnosti sa državnim zakonom.
Iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE šta su poduzeli u ovom slučaju, a odgovora nije bilo ni iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Nedeljko Elek, direktor preduzeća “Sarajevo-gas” Istočno Sarajevo, koje je investitor, u namjeri krčenja državnog šumskog zemljišta ne vidi ništa sporno i priznaje da je uknjiženo kao vlasništvo RS.
“Poznat je stav iz RS po tom pitanju. To je uknjiženo kao vlasništvo RS i nama je jedina adresa Vlada RS i taj smo problem i prevazišli. Radujemo se svakom razvoju Federacije BiH, pa i ovo nikome ne može da šteti. Zaustavljanjem ne dobijamo ništa”, kazao je Elek za RSE.
Situacija sa šumskim zemljištem na istoku BiH, jedan je od primjera odnosa vlasti u oba bh. entiteta prema prirodnom bogatstvu, ali i državnoj imovini kojoj Zakon formalno garantira zaštitu.
Muharem Cero, ekspert za pitanje državne imovine, kaže za RSE da je to ogledalo odnosa vlasti RS prema državnoj imovini, za što nema posljedica.
“Ne poznaju institut državne imovine, upisuju je na sebe i nema posljedica. Pri tome, ne vidim reakciju ni OHR-a ni državnog Pravobranilaštva. Nemamo ni krivičnih prijava i nastavljaju s tim”, kaže Cero.
Kakve su procedure?
U BiH je tokom proteklih godina bilo nekoliko primjera nezakonitog knjiženja državne imovine, te pokušaja entiteta ili općina da je prodaju ili prenamjene u građevinsko. Neke od tih pokušaja osporio je Ustavni sud BiH.
Istovremeno, rijetki su primjeri zakonitog korištenja državne imovine, koja podrazumijeva dobijanje saglasnosti od Vijeća ministara BiH, odnosno državnog Parlamenta.
Cero ističe da bi legalni postupak podrazumijevao da imovina bude izuzeta iz zabrane, odlukom Vijeća ministara BiH i njenim potvrđivanjem u Parlamentu BiH.
“Nisam siguran da je toga bilo, nego je tu politička agenda da državna imovina ne postoji. Osnovno je pitanje tu gdje ide novac, odnosno šta vlasnik dobija od prodaje imovine”, kaže on.
Zašto nema novog zakona?
U Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. državna imovina je definirana kao ona koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Taj propis će ostati na snazi do donošenja državnog zakona koji će regulirati načine upravljanja i korištenja državne imovine.
To je i višegodišnja obaveza vlasti BiH i jedan od uvjeta za završetak međunarodne supervizije u BiH, odnosno zatvaranje OHR-a.
Donošenju zakona protive se politički predstavnici iz RS koji su nekoliko puta pokušali donijeti entitetske zakone koje su poništili Ustavni sud BiH ili OHR.
Višegodišnji zastoj u donošenju zakona nerijetko utječu i na investicije i infrastrukturne projekte.
Jedan od primjera je blokirana izgradnja dionice autoceste Mostar jug – Tunel Kvanj, zbog toga što trasa prolazi preko zračne luke Ortiješ, koja je proglašena perspektivnom vojnom lokacijom i, kao državna imovina, nalazi se pod zabranom raspolaganja.
Snježana Koepruner, jedna od stranih investitorica u BiH, kaže da zbog neriješenog pitanja državne imovine strani ulagači često ne žele riskirati.
“Velika je to nesigurnost, pogotovo za strane investitore, jer kada imate nejasan status imovine niko neće u to da ulazi. To je još veći problem za razvoj općina koje bi mogle praviti industrijske zone i privući investitore”, kaže Koepruner.
Rješenje vidi u tome da visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristi Bonske ovlasti i nametne zakon o državnoj imovini.
“To je jedino rješenje, jer se oni nikada neće dogovoriti”, kaže ona.
Iz OHR-a nisu odgovorili na upit RSE o tome postoje li konkretni pomaci kada je riječ o novom zakonu.
S ciljem sačinjavanja preporuka koje će domaćim vlastima pomoći pri usvajanju zakona o državnoj imovini, OHR je u aprilu 2023. godine formirao radnu grupu eksperata koja se sastala nekoliko puta. Rezultati njenog rada do danas zvanično nisu objavljeni.
Parlementu BiH je u oktobru prošle godine upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini iz državnog Predsjedništva, no do danas se nije našao u proceduri.
