Izvještaj visokog predstavnika u BiH Christiana Schmita u petak će biti razmatran u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali sam Schmidt u njemu neće učestvovati.
U dokumentu koji su objavili pojedini mediji — čiju autentičnost OHR nije ni potvrdio ni demantovao — visoki predstavnik upozorava na probleme s raspolaganjem državnom imovinom i predlaže ublažavanje zabrane njenog korištenja.
Šta predlaže Schmidt
Visoki predstavnik ističe da je pitanje državne imovine jedan od najhitnijih izazova na koje je potrebno obratiti pažnju. Upozorava da postojeća zabrana raspolaganja državnom imovinom, koju je uvela odluka Ustavnog suda BiH, dovodi u nepovoljan položaj one koji poštuju zakon, a naročito Federaciju, koja se suočava s “negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade”.
Schmidt predlaže ublažavanje zabrane kako bi se omogućili zakoniti razvojni projekti, naglašavajući da poštovanje sudskih odluka ne smije voditi ekonomskoj šteti.
“U trenutnom političkom kontekstu, nerealno je očekivati da se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine može postići na državnom nivou uz saglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, važno je za Bosnu i Hercegovinu da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje poštuju vladavinu prava ne budu kažnjene niti spriječene da pokreću razvojne projekte”, navodi se u izvještaju kojeg je objavio N1.
Vlada RS također šalje izvještaj
Vijeću sigurnosti UN-a izvještaj šalje i Vlada Republike Srpske, ali bez prijedloga rješenja za pitanje državne imovine.
Politički predstavnici u BiH uglavnom nisu upoznati sa sadržajem izvještaja, no, kako se čini, ne odustaju od svojih već poznatih stavova.
U svom izvještaju, Schmidt navodi da zabrana raspolaganja državnom imovinom stvara pravnu nesigurnost i ekonomske poteškoće, naročito u Federaciji BiH, te predlaže određene promjene.
“Potrebno je pronaći način da se ublaži zabrana raspolaganja državnom imovinom kako bi vlasti koje poštuju zakon mogle pokretati razvojne projekte,” navodi Schmidt.
On podsjeća da je Republika Srpska ignorisala odluke Ustavnog suda BiH i osporavala pravo države da bude titular državne imovine, te da je sistematski uknjižavala imovinu na ime entiteta.
Političke reakcije u BiH
Sadržaj izvještaja još je nepoznat većini političkih predstavnika, ali svaki od njih ima svoje viđenje mogućeg rješenja.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović upozorava da zbog zabrane raspolaganja imovinom stoje milijarde eura ulaganja:
“Danas stoji bar 10 milijardi eura investicija jer ne možemo raspolagati onim što je naše. Ne možete koristiti državnu imovinu u funkciji javnog dobra”, prenosi BHRT.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez, s druge strane, upozorava da se izraz “ublažiti”, koji koristi visoki predstavnik, ne smije zloupotrijebiti:
“Taj pojam ‘ublaži’ je ključan – šta bi to podrazumijevalo, do kojeg stepena? Neriješen status državne imovine otežava mnoge projekte u cijeloj BiH. Moj stav je jasan: ta imovina mora biti uknjižena na nivou države.”
Stavovi Republike Srpske
Ni u Republici Srpskoj ne odustaju od ranijih pozicija o državnoj imovini. Novi premijer RS, Savo Minić, naložio je uknjižbu dijela državnih šuma na ime entiteta:
“Naše šume su upisane na RS 1/1, a ostale novosti šaljem uskoro. Vidimo se na terenu,” objavio je Minić na društvenoj mreži X.
Vlada Republike Srpske, osim što šalje svoj izvještaj UN-u, ne nudi rješenja za imovinska pitanja. Na istu adresu poslali su zajedničko pismo i bivši članovi Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović.
