BiH

hljeb sa sedam kora

Rudnici u BiH pred kolapsom: Umjesto mašinama, kopamo rukama

23/11/2021
Foto: PIXSELL (Ilustracija)

Poreski dug rudnika u Federaciji BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosio je skoro 263 miliona eura. Dugovanja rudnika po svim osnovama iznose više od 460 miliona eura, a ukupni gubitak u 2020. godini je bio oko 39,5 miliona eura

Senad Sejdić radi 30 godina u rudniku “Mramor”, u blizini Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH).

Ovaj poslovođa jame odrastao je u rudarskoj porodici. Iskopavanjem uglja bavili su se njegovi djedovi i otac.

Senad za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako strahuje da će porodična tradicija biti prekinuta i da će ostati bez posla.

Razlog zbog kojeg se plaši je najava mogućnosti stečaja u rudniku u kome radi.

“Moj otac je život izgubio u rudniku, a i ja sam mu posvetio kompletan život. No, svojoj djeci ne dam ni blizu ove profesije. U jamu se svakodevno ide na rizik. Radimo ručno, gdje bi trebala raditi mašina mi koristimo lopate i motike”, kaže Senad za RSE.

Sejdić još dodaje da rudari preživljaju u uslovima visoke neizvjesnosti. Tvrdi da tuzlanskim rudarima radni staž nije uvezan od 2012. do 2017. godine, te da od januara ove godine plaće ponovo primaju bez uplaćenih doprinosa za penzijsko osiguranje.

“Ne nabavljaju, ne zapošljavaju novu radnu snagu, ne investiraju, i sada imamo ove najave odgovornih o stečaju. Logično je da smo zabrinuti da će nas zatvoriti i da nam neće biti uvezan radni staž”, ističe on.

Da li su ova strahovanja osnovana nismo uspjeli zvanično da provjerimo. Vršitelj dužnosti (v.d.) direktora Rudnika Husein Trumić, koji je u augustu najavio opasnost od stečaja, nije odgovorio na upit RSE o poslovanju i sudbini rudara.

Rudnik “Mramor” djeluje u okviru Rudnika uglja “Kreka”, najstarijeg bosanskohercegovačkog rudnika koji ima 2.100 zaposlenih. Jedan je od sedam rudnika na teritoriji Federacije BiH, jednog od dva entiteta u državi.

Godinama se suočava sa financijskim problemima. U prvih šest mjeseci ove godine poslovao je negativno u iznosu od oko 13 miliona konvertibilnih maraka (oko 6,5 miliona eura).

Zbog neplaćenih poreza rudniku su u više navrata bili blokirani računi, a iz ovih razloga rudari su svoja prava tražili štrajkom.

Optužbe iz sindikata

No, predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Kreka Zuhdija Tokić tvrdi da je rudnik “Kreka”, “doveden u situaciju da ne može odgovoriti zadatku i ostvariti plan proizvodnje”.

“Rudari kopaju krampom i možete onda zamisliti zašto ne ostvaruju proizvodni rezultat i ne mogu podmiriti sve što treba”, uvjeren je Tokić.

Poslovanje Rudnika “Kreka”, kako tvrde u Sindikatu, dodatno je ugroženo potezom Javnog preduzeća (JP) “Elektroprivreda BiH” koja je ugalj, za potrebe Termoelektrane Tuzla, od ove godine počela nabavljati i iz Rudnika “Stanari”, smještenog na teritoriji drugog bh. entiteta Republika Srpska (RS).

U tom preduzeću nabavku od rudnika “Stanari” obrazlažu činjenicom da rudnik “Kreka“ ne ispunjava obaveze da dostavi dogovorene količine uglja.

„U periodu od 1. janaura do 25. oktobra, Termoelektrani Tuzla isporučeno je oko 388.600 tona uglja manje od ugovorene količine, čime je rudnik ‘Kreka’ doveo u pitanje sigurnu proizvodnju električne energije i toplotne energije za obezbjeđenje grijanja Tuzle i Lukavca“, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH (EPBH) za RSE.

Da li je stečaj neminovan?

Da je situacija alarmantna upozorili su i direktori šest, od ukupno sedam, rudnika na području Federacije BiH, koji posluju u okviru koncerna Elektroprivrede BiH. Oni su 18. novembra ukazali na financijske probleme u rudnicima, kao i na mogući stečaj.

U pismu koje su uputili Vladi Federacije BiH, Elektroprivredi BiH i Sidikatu, naveli su da je, bez restrukturiranja rudnika, stečaj neminovan, što će izazvati poremećaje u elektroenergetskom sistemu BiH i Federacije BiH, ekonomiji i privredi i uzrokovati socijalne probleme.

Pismo je objavljeno šest mjeseci nakon što je Elektroprivreda BiH pokrenula proces reorganizacije koji bi trebalo da osigura osnove za ekonomski održivo poslovanje i rad rudnika u periodu energetske tranzicije zasnovane na dekarbonizaciji, odnosno prestanku korištenja uglja za proizvodnju struje i postepenom zatvaranju termoelektrana i rudnika.

Spremna sredstva za višak zaposlenih

Iz EPBiH ističu i da su u junu 2021. godine osigurali oko 62,5 miliona eura za zbrinjavanje viška zaposlenih i izmirivanje obaveza za penzionisanje radnika u rudnicima Kreka, Đurđevik, Breza, Kakanj, Zenica i Abid Lolić.

Istom odlukom osigurano je i oko 65 miliona eura za nastavak investicionih ulaganja.

Time su, dodaju, ispunjene obaveze Elektroprivrede BiH iz Sporazuma od 19. maja 2021. godine, koji je potpisan sa Sindikatom radnika rudnika u Federaciji BiH (FBiH) o nastavku restrukturiranja rudnika, koje su se odnosile na osiguranje financijskih sredstava.

No, sindikat tvrdi drugačije.

“Ništa nije ispunjeno. Nijedan radnik nije prekvalifikovan o trošku Elektroprivrede BiH, nijedan nije otišao u prijevremenu penziju, niti sporazumno raskinuo ugovor, uz podsticajnu otpremninu. Ni marka od tada nije uložena za modernizaciju”, tvrdi Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudnika Federacije BiH.

Šta kaže nadležni ministar?

Vlada bh. entiteta Federacije BiH je 22. augusta 2019. godine usvojila Program o restrukturiranju elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva doma u Federaciji BiH) dao je saglasnost na taj dokument na sjednici 29. januara 2020. godine.

Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermin Džindić, kaže za RSE da je do zastoja u provedbi programa restrukturiranja došlo već u prvoj fazi, koje je, navodi, predviđalo “oslobađanje od 2.000 radnika koji su višak”.

No, Džindić tvrdi da rudari neće biti otpuštani.

“Nisam video nijednu tabelu u kojoj piše da će ijedan rudar biti otpušten, nego se radi o radnicima koji prate proizvodnju. Tu se radi o preslagivanjima da ih 1.300 bude prebačeno u nova društva, a dio prekvalificiran u nova zanimanja koja trabaju rudnicima. Ukoliko ne završimo ovu prvu fazu, proces restrukturiranja neće biti završen”, kaže Džindić.

Govoreći o pravilnicima o radu i učinku, kao osnovnom razlogu rudarskih protesta, Džindić tvrdi da oni idu u korist rudarima.

“Primjenom pravilnika došlo bi do povećanja plate za sve koji ispune plan. Dakle, ukoliko radite i postignete bolje rezultate dobit ćete i više novca dok će oni koji podbacuju biti ‘sankcionisani’. I kad govorimo o sankcionisanju rudari će biti minimalno ili nikako kažnjeni, nego ona ide za odgovorna lica u procesu proizvodnje”, ističe Džindić.

Protesti rudara

S problemima u poslovanju suočavaju se i ostali rudnici u Federaciji BiH, čiji je vlasnik “Elektroprivreda BiH, a koji upošljavaju 6.800 ljudi.

Poreski dug rudnika u Federaciji BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosio je skoro 263 miliona eura.

Dugovanja rudnika po svim osnovama iznose više od 460 miliona eura, a ukupni gubitak u 2020. godini je bio oko 39,5 miliona eura.

Istovremeno, Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH, najavio je za utorak, 23. novembra, proteste ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu.

Kao glavni razlog sindikati navode, drastična umanjenja primanja rudara, koja su, kako tvrde predviđena novim pravilnicima o radu i o učinku.

Predsjednik Sindikata Sinan Husić kaže da se ovim pravilnicima visina osnovne plaće kopača u jami, sa sadašnjih 850 KM (oko 425 eura), smanjuje na 570 KM.

“Poslodavac iz Elektroprivrede BiH i rudnika iz sastava koncerna jednostranom odlukom stavlja na snagu Pravilnik o radu u rudnicima uglja u sastavu koncerna, koji devastira dostignuti nivo visine osnovne plaće svakog radnog mjesta u rudnicima uglja u sastavu koncerna. Dakle, to je brutalno, jer predviđa da je radnik kriv za sve i nema nikavog zaštitnog mehanizma”, ističe Husić.

Iz Sindikata navode da ovi pravilnici nisu u duhu socijalnog dijaloga predstavnika Sindikata i vlasnika rudnika, odnosno sporazuma o restrukturiranju.

“Svakodnevno smo suočeni s prijetnjama da će nas poslati u stečaj. Naša poruka im je da želimo uvezivanje staža, jer su oni donosili odluke da uplaćuju plate bez doprinosa”, ističe Husić.

Direktori rudnika koji su uputili saopćenje predstavnicima vlasti, upozorivši ih na opasnost od stečaja, nisu bili dostupni za razgovor za RSE.

BiH se obavezala na dekarbonizaciju

Tranzicija s uglja, čije rezerve u BiH iznose oko šest milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za BiH i uslov koji treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji.

U novembru 2020. godine, u okviru Samita Berlinskog procesa, Bosna i Hercegovina je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.

Deklaracija, između ostalog, podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije, postepeno ukidanje subvencija za ugalj, ali i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.