Sa četiri godišnja doba “spali” smo samo na dva
Nepredvidivosti izazvane klimatskim promjenama sve su češće, upozoravaju stručnjaci, pa dolazi i do gubljenja četiri godišnja doba, a snijeg koji je juče padao u nekim krajevima usred proljeća govori u prilog tome.
Aprilski snijeg je jučee pao u Kneževu/Skender Vakufu, dok meteorolozi za naredne dane u pojedinim mjestima BiH najavljuju takođe pahulje. Proljeće je izgleda samo na kalendaru, jer su zbog niskih temperatura mnogi građani bili ogrnuti zimskim jaknama.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci i član klimatskog ekspertskog tima, ističe da su građani BiH i okolnih zemalja imali privilegiju da žive u umjerenoj zoni u idealnom geografskom području, ali da se to promijenilo, pišu Nezavisne novine.
“Sada to više nije slučaj, godišnja doba su jako kratka i imamo brz prelaz iz ljeta u zimu i obratno. Umjerenost je dosta narušena, tako da dva godišnja doba od četiri skoro više i ne postoje. Sve su to ekstremi koji su posljedica klimatskih promjena”, kaže Trbić.
Stručnjaci upozoravaju da su ekstremi nešto što je naša realnost i da samo savjesnim odnosom svakog pojedinca ljudska rasa može da vrati balans.
Ovogodišnji dan planete Zemlje, 22. april, zbog toga će upravo naglasak staviti na klimatske promjene.
“Moramo biti svjesni da se klimatske promjene ne dešavaju nekom drugom, nego nama. Svako treba da bude odgovoran prvo prema sebi, svojoj porodici i na kraju prema društvu. Mi nismo vlasnici naše životne sredine, mi smo je samo naslijedili i dužni smo da je ostavimo sljedećim generacijama”, kazao je Trbić.
On ističe da je do sada jasno da je jedino čovjek krivac za sve klimatske promjene.
“Mi ne možemo zaustaviti razvoj, ali taj razvoj mora biti ekološki prihvatljiv. Svako od nas mora da troši što manje resursa, pitke vode, električne energije i ostalog, a samim tim ćemo indirektno smanjiti emisiju Co2”, kaže on.
Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH, istakao je i neke dobre strane klimatskih promjena.
“Određene kulture koje kod nas nikad nisu uspijevale sad mogu da rastu bez problema, povećan je period gdje je sadnja uspješna. Ipak, nagli mrazevi koji su česti poslije perioda cvjetanja prijete da unište sav urod, zatim obilne padavine, snažni vjetrovi. Sve su to opasnosti i stvari kojima se moramo prilagoditi, u agrikulturi, gradnji objekata i energetici”, kazao je Kuštrinović.
On je dodao da je definitivno da se “klima – klima” i da moramo da se okrenemo održivim izvorima energije.
Mnogi bh. građani kažu da ovo proljeće najviše provode u kućama zbog padavina, pa podsjećaju da je u martu kiša lila skoro svaki drugi dan, a nekad su ovo godišnje doba jedva čekali zbog odlaska u prirodu i izleta.
