Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt još jednom je potvrdio da je projekat Južna gasna interkonekcija bio jedan od razloga zbog kojih su Sjedinjene Američke Države vršile pritisak na njega da podnese ostavku.
„Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog gasovoda. Naprotiv, projekat je prvobitno nastao kao evropska inicijativa s ciljem smanjenja zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa. Međutim, kasnije su se promijenili način finansiranja projekta i politička dinamika koja ga je pratila“, rekao je Schmidt u intervjuu za češki magazin Respekt.
Sporno nije bilo da li graditi gasovod, već na koji način
Schmidt je naveo da se spor nije odnosio na pitanje treba li gasovod biti izgrađen, već na način realizacije projekta. Naglasio je da svaki projekat takvog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovne pravne procedure.
„Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i svima ostalima koji su učestvovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Evropljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe“, rekao je Schmidt.
On je istakao da je američka administracija željela da napusti dužnost prije isteka mandata, dok Evropska unija i njene države članice nisu dijelile takav stav.
Izborna pravila također bila razlog pritiska
Osim projekta Južna gasna interkonekcija, jedan od razloga zbog kojih je tražen njegov odlazak bio je i paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji je nametnuo.
„Oktobarski izbori bit će prvi koji će se održati prema novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara“, naveo je Schmidt.
Dodao je da smatra da bi bilo korisno ostati na funkciji visokog predstavnika i nadgledati praktično provođenje novih izbornih pravila.
Izrazio je nadu da će njegov nasljednik taj posao završiti zajedno s Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju i da će mu vladavina prava i dalje biti jedan od prioriteta.
„Američki stav o ovom pitanju nikada nisam u potpunosti shvatio. Smatram da je to bila greška, ali je to danas već dio historije. Jednog dana ću ove događaje detaljnije opisati u svojim memoarima. Neću nikoga vrijeđati, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama koje, prema mom mišljenju, nisu uvijek dovele do ispravnih rezultata“, rekao je Schmidt.
Kazao je da je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, među kojima su Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling.
O nasljedniku treba odlučiti Upravni odbor PIC-a
Schmidt je poručio da ne želi govoriti o mogućim nasljednicima, dodajući da je sada odgovornost na članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, koje bi trebalo izabrati novog visokog predstavnika.
Svoju misiju u Bosni i Hercegovini ocijenio je kao relativno uspješnu, podijelivši rezultate mandata na nekoliko segmenata.
„U korištenju takozvanih bonskih ovlaštenja bio sam prilično suzdržan, ali sam ih koristio uvijek kada sam smatrao da je to neophodno. Moj cilj bio je obnoviti funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine na svim nivoima“, kazao je bivši visoki predstavnik.
Istakao je, međutim, da je obnavljanje funkcionisanja institucija jedno pitanje, dok je pomirenje nešto sasvim drugo.
„To je proces koji traje veoma dugo i mora proizaći iz samog društva. U tom pogledu ne bih tvrdio da sam bio u potpunosti uspješan“, rekao je Schmidt.
Naveo je i da ne smatra da danas postoji rizik od izbijanja novog rata u Bosni i Hercegovini, kao i da ne očekuje da će zemlja u narednih deset godina postati članica Evropske unije.
Schmidt objasnio zašto nije smijenio Dodika
Na pitanje zbog čega nije smijenio bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Schmidt je odgovorio da bi takva odluka gotovo sigurno dovela do dodatne eskalacije političke konfrontacije.
„Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam umjesto administrativne intervencije izabrao pravno rješenje. Želio sam poslati jasan signal da napadi na ustavni poredak neće biti tolerisani. Smatrao sam to odgovornijim postupkom“, rekao je Schmidt.
Bivši visoki predstavnik osvrnuo se i na tvrdnje da je tokom mandata bio pristrasan prema HDZ-u Bosne i Hercegovine.
„Moj mandat bio je da sačuvam institucionalno uređenje koje proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, što sam i učinio. Kritike su dolazile, i još uvijek dolaze, sa svih strana“, rekao je Schmidt.
Podsjetio je da je podržao formiranje nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođene SDP-om, tako što je svojom odlukom zamijenio neophodnu saglasnost potpredsjednika Federacije BiH iz SDA.
„Istovremeno, nisam pristao na naizgled jednostavno, ali neustavno rješenje koje bi bosanskim Hrvatima omogućilo da biraju vlastitog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bez promjene dejtonskog ustava, što je bila želja HDZ-a“, naveo je Schmidt.
Na kraju je kazao da se vodio principom austrijskog cara Franje Josipa.
„Očigledno nisam vladao tako loše ako su svi moji građani približno jednako nezadovoljni mojim odlukama“, zaključio je Schmidt.
