U intervjuu za britanski The Times, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt opisao je svoju ulogu kao jednu od najizazovnijih u svijetu politike, uz opasku da “niko na planeti nema posao kao on”.
Sjedeći u skromnoj kancelariji u sivoj zgradi u Sarajevu, s narandžastom kravatom ukrašenom paisley uzorkom, Schmidt se prisjetio razgovora s prijateljem – ministrom vanjskih poslova jedne zemlje članice Evropske unije.
“Rekao mi je: ‘Gledao sam svih osam dijelova Nemoguće misije i mislim da si ti heroj devetog nastavka. Ovo što ti radiš je prava nemoguća misija’”, prepričao je Schmidt s dozom ironije.
Od ministra u Berlinu do “čuvara mira” u Sarajevu
Prije deset godina, Schmidt je bio njemački ministar poljoprivrede u vladi kancelarke Angele Merkel. Iako poznat po blagom temperamentu, tada je ušao u sukob s kancelarkom oko pitanja upotrebe pesticida.
Nakon što ga je javno kritikovala zbog samovoljnog glasanja, Schmidt je pred kamerama slegnuo ramenima i rekao: “Schmidt je jednostavno takav.”
Danas, sa 68 godina, živi u Sarajevu sa suprugom Rijom. Njegova misija sada je daleko složenija – održati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je i tri decenije nakon rata i dalje opterećena dubokim etničkim i političkim podjelama.
“Čuvam Dayton i shvatam to vrlo ozbiljno”
Schmidt je šesti po redu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, zadužen za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat u zemlji. Taj sporazum, potpisan u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson u Ohaju, uspostavio je složenu državnu strukturu: Republiku Srpsku i Federaciju BiH, svaka sa svojim institucijama, a na nivou države tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara.
“Za upravljanje ovim sistemom, svake godine bi trebalo dodijeliti Nobelovu nagradu za mir”, kazao je uz osmijeh.
Kao visoki predstavnik, Schmidt ima izuzetno široka ovlaštenja – može poništavati zakone, smjenjivati zvaničnike i mijenjati ustavne odredbe.
“Moj zadatak je da branim Dejton i to shvatam vrlo ozbiljno”, naglasio je.
Putin, Dodik i “ruski vjetrovi” na Balkanu
Prema pisanju The Timesa, Schmidt se danas suočava s možda najtežim izazovom od potpisivanja mira. Predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi pojačani srpski nacionalizam na Balkanu kao novo oruđe u sukobu sa Zapadom.
Njegov glavni saveznik u BiH je Milorad Dodik, dugogodišnji lider Republike Srpske, koji otvoreno prijeti secesijom i negira genocid u Srebrenici. Dodik se ove godine nekoliko puta sastao s Putinom u Moskvi, a Rusija redovno podržava njegove poteze u Vijeću sigurnosti UN-a.
Schmidt je Dodika opisao kao “materijal koji Putin koristi”, a zatim dodao: “Da, mogli biste reći i – marionetu.”
“Kriza na Balkanu nikada ne prestaje”
Iako je Schmidt uspio natjerati Dodika da odstupi s predsjedničke funkcije nakon što je odbio poštovati odluku suda, ne smatra to velikom pobjedom. “Na Balkanu, kriza nikad ne završava”, kaže.
Dodik je prije izbora 23. novembra postavio svoju blisku saradnicu Anu Trišić Babić kao privremenu nasljednicu, dok istovremeno prijeti referendumom o ukidanju Schmidtovog autoriteta.
Schmidtovi kritičari tvrde da njegov tvrdi pristup Dodiku može dodatno produbiti podjele, dok ga Dodik javno vrijeđa nazivajući ga “njemačkim turistom” i “smrdljivim primitivcem”. Schmidt na to odgovara smireno: “Navikao sam. Dolazi s poslom.”
Sjećanja na rat i simboli Sarajeva
S prozora svog ureda, Schmidt vidi brda koja su tokom rata bila linije opsade Sarajeva. Pokazuje na most preko Miljacke, ukrašen cvijećem. “Ovdje je počelo, 6. aprila 1992.”
Bio je tada u Sarajevu kao posmatrač referenduma o nezavisnosti BiH. Pokazuje na žutu zgradu u blizini: “To je bio poznati Holiday Inn. Na gornjim spratovima je sjedio Karadžić, a mi smo bili na donjim.”
Rat u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, a u Srebrenici počinjen genocid nad 8.000 muškaraca i dječaka, ostavio je duboke ožiljke koji i danas oblikuju politiku zemlje.
“Putin ne želi Bosnu, nego buku”
Schmidt vjeruje da Rusija nema konkretan plan za BiH, već da koristi zemlju kao pozornicu za širenje nestabilnosti. “Ovo je više stvaranje buke i odvlačenje pažnje, posebno zbog Ukrajine. Ali treba biti oprezan – dovoljno je nekoliko ljudi s pogrešnim motivima da izazovu haos”, upozorio je.
Za razliku od mnogih prethodnika, Schmidt se trudi da bude vidljiv u svakodnevnom životu Sarajeva. Često prisustvuje kulturnim događajima i ne bježi od razgovora s građanima. Njegov portparol pokazuje fotografiju s vjenčanja na kojoj Schmidt pozira s mladencima – snimak koji je ubrzo postao viralan.
“Ulazim u restoran i ljudi mi prilaze. Neki kažu: ‘Hvala vam što se borite za ovu zemlju.’ Drugi samo žele da se slikaju. I to je u redu. To znači da im nije svejedno”, kazao je Schmidt.
“Možda nisam posljednji visoki predstavnik”
Kada je preuzeo dužnost 2021. godine, Schmidt je govorio kako želi biti posljednji visoki predstavnik u BiH. Danas je, međutim, manje optimističan.
“Već su mi rekli da sam peti koji je imao tu ambiciju. Možda sam sada malo rezervisaniji. Ali iskreno – mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz iz ovog modela”, zaključio je.
