Vijeće ministara BiH imenovalo je Elvira Rožnjakovića za v.d. direktora Agencije za javne nabavke BiH. Elvir Rožnjaković je kadar stranke BH Zeleni čiji je predsjednik Sevlid Hurtić, inače državni ministar za izbjeglice odnosno član Vijeća ministara BiH.
I ne samo to, Rožnjaković je odnedavno postao generalni sekretar stranke BH Zeleni, te je prije nekoliko sedmica zajedno s Hurtićem predao prijavu ove stranke CIK za učešće na Općim izborima 2026. godine.
Stranačke ličnosti i zakoni o državnim institucijama
Iako zakon eksplicitno ne zabranjuje imenovanje stranačke ličnosti za direktora Agencije za javne nabavke BIH, ipak se postavljaju stroga ograničenja.
Naprimjer, u pogledu njegovog političkog angažmana tokom trajanja mandata. Budući da pozicija direktora Agencije za javne nabavke BiH ima status sekretara s posebnim zadatkom, na nju se direktno primjenjuje Zakon o državnoj službi u institucijama BiH.
Tako se onome ko dođe na čelo ovakve jedne agencije, koja je samostalna upravna organizacija, zabranjuje članstvo u organima stranke.
Direktor Agencije za javne nabavke BiH, dakle, ne smije biti član upravnih odbora, predsjedništva, glavnog odbora ili bilo kojeg drugog rukovodećeg organa političke stranke. Ako se nalazi na takvoj poziciji, mora podnijeti ostavku prije stupanja na dužnost direktora agencije.
“Kvaka” u cijeloj priči: Šta je vlast sebi osigurala
Elvir Rožnjaković je, dakle, generalni sekretar stranke BH Zeleni. S obzirom da se radi o rukovodećoj dužnosti unutar stranke, on bi trebao dati ostavku na ovu poziciju ukoliko bi bio imenovan za direktora. I sada dolazimo do kvake u cijeloj priči.
Rožnjaković je imenovan za vršioca dužnosti direktora Agencije za javne nabavke BiH. U pravno-formalnom smislu vršilac dužnosti direktora ima potpuno ista ovlaštenja, prava i obaveze kao i direktor u redovnom mandatu.
Prema članu 55a Zakona o upravi BiH “vršilac dužnosti ima sva prava, obaveze i ovlaštenja rukovodioca za vrijeme obavljanja te dužnosti.“ To znači da v.d. direktor donosi odluke, potpisuje akte i upravlja radom ove agencije sa punim pravnim kapacitetom.
Međutim, u radno-pravnom i statusnom smislu, postoje ključne i suštinske razlike. Jedna od njih je da direktor može biti imenovan isključivo nakon provedenog transparentnog javnog konkursa preko Agencije za državnu službu. A v.d. direktora Vijeće ministara BiH je imenovalo bez javnog konkursa.
Upravo zbog ove “kvake” koju je vlast na nivou BiH sve ove godine sebi odlično osigurala, ne treba u ovom momentu ni tražiti podatke o tome ispunjava li Rožnjaković uslove da bi bio prvi čovjek Agencije za javne nabavke BiH. Imenovala ga je politika, privremeno.
Međutim, ovo “privremeno” može se poprilično otegnuti, sve do izbora novog sastava Vijeća ministara BiH.
Kritike Transparency International BiH: Veoma opasna praksa
Naime, Transparency International BiH u prošlosti je kritikovao, kako su naveli, veoma opasnu praksu netransparentnog imenovanja vršioca dužnosti rukovodilaca institucija.
“Suština problema leži u činjenici da se Vijeće ministara, u rješenjima kojima se vrše imenovanja v.d., poziva samo na Zakon o Vijeću ministara koji ne reguliše ni izbliza postupak imenovanja”, naveli su iz Transparency International BiH.
Tada su iz ove organizacije problematizirali imenovanja v.d. direktora Agencije za javne nabavke i IDDEEA-e na način da se nisu provjeravali uslovi predviđeni Zakonom o državnoj službi. Iz institucija BiH tada su TIBiH odgovorili da lica imenovana za v.d. direktore ne moraju nužno ispunjavati sve uslove koje se traže za konkretne pozicije.
Ta praksa se nastavila do danas. Tako onaj koji je imenovan za v.d. direktora jedne institucije, iako ima sve ovlasti direktora, ne mora ispunjavati uslove koje bi morao po javnom konkursu. Isto tako, očito je, na njega se nužno ne odnosi zabrana javnog izražavanja političkih uvjerenja tokom mandata ili učešće u stranačkim kampanjama!
Agencija za javne nabavke BiH je ključna državna institucija sa zadužena za nadzor, koordinaciju i pravilnu primjenu Zakona o javnim nabavkama. Osigurava zakonito, transparentno i efikasno trošenje javnog novca kroz sprječavanje korupcije i ujednačavanje prakse u skladu s EU direktivama.
