Teška financijska situacija u kojoj se našla Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) ozbiljno prijeti da u potpunosti obustavi zračni saobraćaj u našoj zemlji.
Još gore je, kako nam govore iz Sindikata kontrolora letenja u BiH, činjenica da niko ne obraća pažnju i ne sluša pozive radnika BHANSA, koji već osjećaju posljedice.
Blokirana sredstva
Podsjećamo, sva kriza je nastupila nakon što je EUROCONTROL, a koji je postupao po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva namijenjena BHANSA-i za upravljanje zračnim prostorom, zbog duga Republike Srpske prema slovenskoj kompaniji Viaduct.
Predsjednik Sindikata kontrolora letenja u BiH Vinko Malnar je za Fokus prokomentarisao cijelu situaciju. Naglašava nam da uposlenici već osjećaju posljedice.
“Uposlenici BHANSA-e, dakle svi, počevši od higijeničarke do kontrolora letenja, bez umanjenja ičije uloge u procesu rada, su se našli u situaciji koja je njima prirodna isto koliko je prirodno ribi da pliva na asfaltu. Dovedeni smo u situaciju da se razmišlja da se preko leđa institucija BHANSA-e jedine institucije u Bosni i Hercegovini koja je samofinansirajuća na godišnjem nivou. Nakon svega toga sada je neko sebi našao za pravo, hajde što na međunarodnom nivou Viaduct i njihovi advokati pokušavaju na bilo koji način da naplate svoja dugovanja, to je normalno, jer ljudi štite svoja prava, ali isto tako meni je dužnost da kao predsjednik Sindikata da štitim prava svog članstva i uposlenika BHANSA-e, zajedno s ostalim kolegama. Međutim ono što je degutantno i što samo pokazuje kakva smo banana država je to da institucije BiH se oglušuju na naše dopise, medijske natpise i svi traže neko dodatno rješenje da se riješi, a račun BHANSA-e blokiran, nema priliva, već samo rashodi. Plaća za protekli mjesec je umanjena za 20 posto, a trebala je biti 50, međutim Uprava BHANSA-e se konsultovala sa Sindikatima i dali smo prijedlog, jer je to umanjenje isplate plate, da nam taj novac duguju, dakle da će nam ga vratiti čim se stvore uslovi za to”, govori nam Malnar.
Trajno smanjenje plate
Pojašnjava da se sve po zakonu može riješiti.
“Postoji slovo zakona, član 23, Zakona o BHANSA-i, član 11 budžetske rezerve, član 15, koji tačno propisuje na koji način kada je u slučaju privremeno finansiranje se to može riješiti i sve je u okviru zakona. Dolazimo u situaciju da potencijalnih 60 posto umanjenja plate, a onda od 1. jula trajno smanjenje, dakle novac kada se trajno smanji, mi uposlenici ga više nikada nećemo vidjeti. To je nešto što nećemo prihvatiti”, jasan je.
Sindikat je, istovremeno kada i Uprava BHANSA-e, uputio dopise svim relevantnim institucijama – od Ministarstva komunikacija i prometa, Ministarstva finansija, OHR-a, do predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih.
Napominje da entitetu Republika Srpska, a koji je i glavni odgovorni za ovu situaciju, nisu pisali.
“Nismo, jer smo mi apolitično tijelo, naše je da pišemo institucijama koje su vlasnik nas kao firme, a to su institucije Bosne i Hercegovine. Nije posao Sindikata da se obraća bilo kojem entitetu, iako su iz RS odgovorni. Ali nas to ne zanima, samo tražimo da se riješi problem na način na koji oni trebaju da ga riješe, a da to nije preko naših leđa. Nismo mi proizveli problem, ne tražimo ništa drugo, nego da budemo izuzeti iz tog njihovog plana rješanja problema zvanog “Viadukt” i 110 miliona KM. Kako je nekome normalno da se dug akumulira na dnevnoj osnovi na visini 18 minimalnih plata radnika u BiH ili 36 zagarantovanih penzija? Ne mogu da vjerujem da niko za to neće odgovarati i da svi peru ruke i traže neko dodatno rješenje, a dug svaki dan raste”, konstatuje Malnar.
Neminovna činjenica
Upozorava da mnogi kontrolori ozbiljno razmišljaju odlazak vani, gdje će se njihov rad cijeniti.
“Koliko svi mi bili domoljubi, voljeli biti u državi u kojoj smo rođeni, odrasli, vjenčali, stvorili domove, živjeli sa svojim porodicama, odlasci iz BiH su neminovna činjenica. Određeni broj kolega je još prošle godine stekao uslove i našli su poslove u zemljama Bliskog istoka i otišli i zarađuju enormne plate za isti posao koji su ovdje radili. Naravno ima tu i veći opseg posla, ali barem znaju da će biti plaćeni za ono što su se školovali i što rade. Jako veliki broj kontrolora letenja je spremno, a prvi ja, dakle po cijenu da odem u Njemačkoj i tamo radim kao poštar i da mi jedina briga bude je li mi ispala koverta ili ne, a da mi je to sav stres u životu. Ljudi ozbiljno razmišljaju o tome, stvorit će se manjak kvalitenih radnika, a kasnije će se doći i do situacije da će se kapaciteti aerodroma smanjivati jer ljudi neće letjeti u tolikom obimu saobraćaja, jer neće biti toliko kontrolora koji će moći da opsluži broj aviona”, napominje.
Na kraju dodaje da su kontrolori specifična branša, te da nije mala stvar nositi to zvanje, obzirom da je posao kojim se bave kompleksan i stresan.
“Ne može sutra neko reći, vi nećete da radite, idemo mi na biro i naći tamo 25 ili 75 kontrolora. To neće moći, jer smo mi specifična branša. Nije mala stvar nositi zvanje kontrolora letenja i raditi posao ovoliko kompleksan i u kratkom vremenu donijeti toliko stresnih odluka i stajati iza njih. Poenta je što niko iz institucija ne stoji iza svojih (ne)odluka i niko neće odgovarati, a onog trenutka kada mi kontrolori napravimo propust, moramo stajati iza svoje odluke i odgovorati, a može se desiti čak i krivično. Nažalost, kao što se vidi, ovdje se propusti dešavaju da je neko jednostavno rekao “ja taj novac neću platiti” i taj neko neće biti krivično gonjen”, zaključuje za Fokus Malnar.
