BiH

Specijalni izaslanik Vijeća Evrope

Štefanek za Fokus.ba: Predložit ću konkretna rješenja za migrantsku krizu u BiH

29/01/2021
Foto: D. Begović / Fokus.ba

Ponovno otvaranje Bire više nije na stolu. Nije humanitarna katastrofa kako sam čitao u medijima. Kampovi se moraju graditi i na području RS-a. Ponašanje hrvatske policije neprihvatljivo

Specijalni predstavnik generalnog sekretara Vijeća Evrope za migracije i izbjeglice Drahoslav Štefanek govorio je u intervjuu za Fokus.ba o situaciji u vezi s migrantskom krizom u BiH nakon posjete Krajini i tamnošnjim migrantskim kampovima.

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Također, Štefanek je tokom posjete BiH razgovarao i sa nizom bh. zvaničnika, a obišao je i migrantski kamp u Ušivku nadomak Sarajeva. Za naš portal govorio je o stanju koje je zatekao, mogućim rješenjima, ponašanju Hrvatske i drugim gorućima pitanjima.

Fokus: U proteklim danima obišli ste Krajinu kako bi se na licu mjesta uvjerili u situaciju kada je riječ o migrantskoj krizi. Obišli ste kamp Lipa, zatvoreni kamp Bira, i druge lokacije. Kada govorimo o terenu, konkretno u Krajini, kakva je situacija iz vaše perspektive? Javnost u BiH ali i u cijelom svijetu svjedočila je dramatičnim scenama, zabilježenim na videosnimcima…

Štefanek: Bila je dobra odluka o ovoj misiji odnosno da sam stigao u BiH. Stvarno je drugačije od onoga što čitate u određenim izvještajima ili u medijima i društvenim mrežama kada dođete i nešto vidite svojim očima. Ovdje je bilo prilike i za sastanke s lokalnim vlastima. Imali smo međutim i niz sastanaka s migrantskim porodicama, maloljetnicima koji su ovdje bez pratnje itd. Posjetio sam ukupno četiri centra ili kampa. Miral, Sedra, Boriće i Lipu.

Kad je riječ o centrima Sedra i Borićima, mislim da sam zadoovljan s uslovima. Oni su fokusirani za porodice ili maloljetnicima koji su bez pratnje. Teža situacija je u centrima Miral koji ima kapacitet 700 osoba, a više od hiljadu je tamo. Tamo ima i maloljetnika bez pratnje, njih oko 50. Mislim da lokacija nije idealna. U Lipi su stvarno teški uslovi.

Ovo je kamp nastao iz hitnosti. Ipak svaki dan se situacija poboljšava. Posjetio sam šatore za migrante u kojima ima grijanja. Prije moje posjete mislio sam da je ovdje humanitarna katastrofa. Ali sada mogu reći da to nije slučaj. Teški su uslovi, ima migranta kojima je narušeno i zdravlje. Ali onima koji borave tamo trenutno nisu u opasnosti da se smrznu ili nešto slično.

Fokus: Imali ste sastanke s kantonalnim zvaničnicima ali i državnim. Jeste li primjetili da su stavovi dijametralno suprotni? Kako ih uopće pomiriti i naći rješenje?

Štefanek: Mislim da ovdje dosta nedostaje sistemska koordinacija. Naravno predstavnici državnih vlasti i lokalne vlasti su u konkratu, ali ja mislim da je to samo na ad hoc bazi. Dakle imamo dva operativna tijela. Jedno je na državnom nivou, a drugi je na nižem nivou, ali oni nisu povezana. Bilo bi puno bolje da postoje jedno takvo tijelo. No to jedno bi trebalo biti vertikalno uspostavljeno i a podrazumijeva i sve nivoe vlasti, od državnog do kantonalnog ili općinskog.

Naveo bih ono što se desilo prošle godine kada odluke Vijeća ministara BiH nisu implementirane, to je nešto što se ne bi smjelo dešavati. Ali naranvo to nije moj zadatak niti moja uloga da o tome sudim, ali to je bilo veoma bizarno. Na drugoj strani ono što sam vidio, neke odluke koje bi se moglo opisati kao adekvatne iz perspektive donosioca odluka u Sarajevu možda nisu najbolje za lokalne vlasti u USK.

Moram reći da Bira centar, dakle ono što sam ja vidio, navodi me na tvrdnju da ne mislim da je dobro da se on ponovo otvori. To ne bi trebalo biti na stolu.

Fokus: Je li prihvatljivo to što npr. predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ultimativno poručuje da se na području RS-a neće graditi prihvatni centri, odbijajući time svaku odgovornost u vezi s migrantskom krizom. Moram napomenuti da MUP RS revnosno implementira ove stavove i migrante tjera na područje Federacije BiH. Ovo pitam jer i iz EU dolaze zahtjevi da se teret krize raspodjeli na cijelu državu.

Štefanek: O tome sam razgovarao tokom mog boravka u BiH. Nažalost nisam imao priliku da posjetim i Banju Luku jer nisam imao toliko vremena, a nema ustvari migranata u RS-u. Dakle to pitanje sam pokrenuo sa predstavnicima RS-a u Vijeću ministara BiH uključujući i sa predsjedavajućim Zoranom Tegeltijom. Dakle ja se slažem s tim. Slažem se da je puno pritiska i odgovornosti na samo dva kantona, USK i KS, te da bi ovaj teret trebao biti raspodijeljen. Govorio sam o tome da bi možda bilo dobro da imamo manje kampove kako ne bi imali upravo ovako pretrpane kampove poput onog u Blažuju gdje je više od 3.000 ljudi. Dakle uporedo s rješenjima u USK gdje, ja mislim, treba da bude jedan stalni centar, a koji bi vjerovatno trebao biti napravljen u Lipi, mora biti druga tri-četiri centra širom BiH, uključujući i na području RS-a.

Fokus: E sada, šta uopće Vijeće Evrope može po ovom pitanju uraditi? Kakvo rješenje ponuditi? Znate, nerijetki su stavovi u BiH da EU od BiH pravi svojevrsni parking za migrante. Vaš stav?

Štefanek: Danas kada sam bio u Ušivku vidio sam da jedna ovakva misija ili posjeta u startu ima određene efekte u smislu unaprijeđenja uslova u kojima ljudi borave. Normalno je da kada se organizuje ovakva jedna posjeta zemlja domaćin naravno dati sve od sebe da puno toga poboljša. Dok sam razgovarao s ljudima u centru vidio sam i rekli su mi da su se neke stvari popraviti dok se ovo počelo pripremati.

Naravno ljude je uvijek strah od toga hoće li se poslije stvari opet vratiti na staro hoće li opet doći do nekog pogoršanja. Moram naglasiti da smo mi organizacija koja se prvenstveno bavi ljudskim pravima. To je naš osnovni zadatak, tako da nas zanima i kako se s ljudima postupa i u kakvim uslovima žive. Naravno ono što je nama vrlo važno jeste tzv, princip neodvraćanja ljudi koji su u pokretu i generalno pitanje ljudskih prava ljudi u pokretu. Mi svakako možemo u ovakvim situacijama ponuditi jedan drugačiji pogled na sitauciju. Naranvo kada ste vi u ovoj zemlji u ovakvoj situaciji tu postoje i možda neka politička neslaganja, dosta nekoordiniranja, tako da je naša perpsektive drugačija.

Kada budemo sačinjavali izvještaj ja ću predložiti određena konkretnija rješenja, naročito kada je u pitanju USK. Jer mi možemo u ovakvoj situaicji biti i krajnje objektivni. Dakle ovo je bila jedna zaista hitna misija. Cijela misija je pripremljena i organizovana u roku do 10 dana, što je zasita vrlo brzo. Recimo jedno od rješenja je da se kontejneri za smještaj koj isu trenutno nalaze u Biri prebace u lipu. To je operacija koaj se može završiti za nekoliko sedmica. Nakon toga bilo bi potrebno izgraditi jednu traJNIJU, fiksnu građevinu koja bi služila za smještaj ljudi. Čuda se ne mogu napraviti ali isto tako se planiranjem dosta stvari može uraditi i da se sprijeći mogućnost da se nešto ovako ponovi.

Mislim da sam itekako optimističan nakon razgovora s vlastima. Siguran sam da će domaće vlasti naći rješenja da se ovo ne ponovi. Kada pogledamo unazad vidjet ćemo da je postojao jedan cijeli period neaktivnosti u toku prošle godine. Od aprila recimo do kraja godine neke domaće zadaće se nisu uradile onako kako bi se trebale uraditi. Ovo što sada vidim jeste da se to neće desiti.

Jedan od ciljeva moje posjete je bila i ranjiva kategorija ljudi, to su žene žrtve nasilja. Danas smo u Ušivku posjetili jednu takvu sigurnu kuću. Također jedan od fokusa naše misije je i poboljšanje procedura za azil. Pričali smo s nekim porodicama, naprimjer s jednom od Irana, koja je predala zahtjev za azil i koja želi ostati u BiH.

Fokus: Jedna članica EU – Hrvatska, odnosno njihovi dužnosnici u evropskim institucijama poručuju kako je BiH apsolutno nesposobna da se sama nosi s migrantskom krizom pozivajući EU da joj pomogne. Istovremeno, hrvatska granična policija čini apsolutne napore da vrati sve ijednog migranta preko granice u BiH – često kršeći sva moguća ljudska prava o čemu svjedoče brojni snimci koji su obišli svijet i izazvali i žestoke kritike u evropskim institucijama. Kako to komentirate?

Štefanek: Taj problem potiskivanja ljudi s granice je nešto što smatramo apsolutno neprihvatljivim. Nažalost ovo je nešto što se dešava kroz cijelu Evropu i detaljno se prati na cijelom kontinentu. Ne samo da je kao postupak neprihvatljivo već direktno krši i princip neodvraćanja ljudi koji su u pokretu, jer vi ne znate kada ih tako potiskujete u šta ih potiskujete. Dakle, odakle su došli i u šta ih to vraćate. Isto tako imate obavezu čim neko na vaš teritorij uđe da morate utvrditi da li taj neko ima namjeru da traži azil i to mu pravo omogućiti. Ono što je još gore jeste kada to potiskivanje taj tzv pushback bude praćen i nasiljem ili bilo kakvim fizičkim zlostavljanjem. Fizičko zlostavljanje kao takvo apsolutno je neprhvatljivo

Ono što bi mene zanimalo jeste šta će biti s predmetom pred Evropskim sudom za ljudska prava. Postoje trenutno tri predmeta koja su proglašena prihvatljivima Tri sirijska državljanina su podnijeli prijave protiv Hrvatske upravo po ovom osnovu. Misli mda ćemo tu imati jedno vrlo objektivno viđenje situacije ali isto tako i obavezujuću odluku, ako do nje dođe, s obzirom na prirodu presuda Evropskog suda. Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope je intervenisala u ovom predmetu, a ona se pozvala i na izvještaj mog prethodnika koji je ovdje boravio 2018.

Fokus moje posjete je bio na smještaju ljudi koji se ovdje nalaze. Mislim da će i komesarka za unutrašnje poslove EU dolaziti i da će se time baviti.

Komentari

Autor: Amil DUČIĆ/Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.