BiH

Atmosfera dobra, nerad caruje

Sve slabosti Tužilaštva Gordane Tadić: Zašto nema napretka u odnosu na Salihovićevu “eru”

17/09/2020
Ivo Cagalj/PIXSELL

Jučer smo vidjeli alarmantni nalaz o radu Tužilaštva BiH, posebno u segmentu procesuiranja ratnih zločina. Od 2016. do 2020. ne da se nije napredovalo – u pojedinim segmentima se i nazadavalo!

Hirurški precizno, bez zadrške i, takoreći, bez celofana ugledna britanska sutkinja Joanne Korner je u novom izvještaju koji se rasprostire na 79 stranice detektirala sve slabosti Tužilaštva BiH za čijim kormilom se nalazi glavna tužiteljica Gordana Tadić.

Jednako tako posvećeno i “bez pardona”, ova iskusna sutkinja Kraljevskog suda Engleske i Walesa, koja je svojevremeno radila i u Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na jednak broj strana 2016. godine secirala je, po zahtjevu glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza i tadašnjeg čelnika OSCE-a u BiH Jonathana Moorea, sve slabosti državnog tužilaštva, “pod palicom” Gorana Salihovića.

Danas, četiri godine kasnije, dobivamo otrježnjenje u vidu alarmantnih nalaza o radu Tužilaštva BiH, posebno u segmentu procesuiranja ratnih zločina. Od 2016. do 2020. ne da se nije napredovalo – u pojedinim segmentima se i nazadavalo!

-72 posto svih neriješenih KTRZ predmeta (u kojima je poznat počinilac) nalazi se u Tužilaštvu BiH,

– u decembru 2019. u Tužilaštvu BiH bilo 449 takvih neriješenih predmeta, sa ukupno 4223 osumnjičenih,

– konačno, kada su u pitanju statistički podaci, došlo je do povećanja u postotku oslobođenih osoba.

Od pozitivnog Korner izdvaja tek to što je danas možda atmosfera u ovoj pravosudnoj instituciji bolja, u odnosu na, da citiramo ovu sutkinju, perioda autokratskog ponašanja Salihovića u prethodnom periodu.

“Neki od kontinuiranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužilaštvom BiH, direktna su posljedica njegovog autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”, riječi su sutkinje Korner. No, tu se otprilike i završava ono pozitivno što se za Tužilaštvo Gordane Tadić može izdvojiti.

Danas, kao dva moguća objašnjenja za donošenje sve učestalijih oslobađajućih presuda, sutkinja Korner izdvaja nedovoljnu pripremu tužilaca i nezadovoljavajuće zastupanje optužnice pred sudom. Razlozi za oslobađajuće presude leže i u nekompetentnim tužilačkim istragama.

Tokom 2019. godine, pravosuđe u BiH je okončalo samo 49 postupaka protiv 88 osoba optuženih za ratne zločine, zabilježeno je značajno smanjenje broja donesenih prvostepenih presuda.

O tome kako Tužilaštvo BiH funkcionira ilustruje i sljedeći primjer:

“U julu 2019. godine, podnesen je prijedlog VSTV-u za izmjene i dopune Pravilnika o Tužilaštvu BiH kako bi se regionalni timovi vratili na Posebni odjel za ratne zločine. Glavna tužiteljica je tek 3. januara 2020. donijela odluku u kojoj se određuju geografska područja koja pokriva svaki tim. Treba istaći da su odgovori na pitanje (postavljeno svakom tužiocu) o tome da li timovi postoje kao radne jedinice, bili nedosljedni. Kada je onima koji su odgovorili da postoje postavljeno pitanje o geografskom području koje se odnosi na predmete na kojima rade, po njihovom odgovoru bilo je jasno da timovi postoje samo nominalno. Jedan tužilac je bio mišljenja da ne samo da timovi nisu ponovo uvedeni, već da su potencijalni sagovornici dobili upute da autorici ovog izvještaja daju pogrešne informacije”.

Gordana Tadić, kako se navodi, do danas nije imenovala ni rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine, kojeg je upravo ona vodila prije nego što će biti imenovana za glavnu državnu tužiteljicu.

Sutkinja Korner ističe da još uvijek postoje isti problemi koji su postojali i u vrijeme pisanja prošlog Izvještaja 2016. godine. Za riješavanje nekih od tih problema, kaže, bit će potreban radikalan pristup.

U međuvremenu, četiri godine kasnije od prvog izvještaja iz 2016., pravosuđe u BiH na državnom nivou u javnosti je dobrano iskompromitovano. Čelnici tri najvažnija stuba državnog pravosuđa, Tužilaštva i Suda BiH, te VSTV-a više su subjekti i objekti afera o kojima se izvještava u medijima nego rukovodioci najvažnijih pravosudnih institucija koji bi trebali raditi svoj posao onako kako nalažu preporuke iz izvještaja sutkinje Korner.

U tome, vjerovatno, i leži odgovor na pitanje zašto se uopće i nije napredovalo u odnosu na “eru” iskompromitiranog Gorana Salihovića.

Komentari

Autor: Amil DUČIĆ/Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.