Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Tegeltija: Zbog direktorske fotelje Bošnjaci blokirali rad Elektroprenosa BiH

tegeltija

Zoran Tegeltija, ministar finansija bh. entiteta Republika Srpska, danas je u Banjaluci istakao da je neophodno da se na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UO UIO BiH) produži primjena odluke o raspodjeli sredstava od putarina, kako se javna preduzeća ne bi morala zaduživati kod banaka, javlja Anadolu Agency (AA).

“UO nikada nije razmatrao usvajanje neke nove odluke o raspodjeli putarina. UO ima obavezu da produži primjenu odluke donesene 2009. godine. UIO BiH pripremila je privremenu odluku identičnu, tj. koju primjenjujemo deset godina, gdje je samo promijenjen zakonski osnov i iznos jer su povećane akcize za 15 feninga”, rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Vlade RS-a.

On tvrdi da UO nije “taj koji može utvrditi neke nove koeficijente niti nekome oduzeti niti nekome dati u toj raspodjeli sredstava”.

“Pokušaj zamjene teza da oko nečega ne možemo da se usaglasimo apsolutno je netačan jer postoji nespremnost iz Federacije BiH da se nastavi primjena odluke. Nikada nismo imali prijedlog neke druge odluke o kojoj bi trebali da glasamo”, kazao je Tegeltija.

Naglasio je da u ovom trenutku postoji obaveza da se produži postojeća odluka.

“Nevjerovatna je činjenica da na računima poslovnih banaka danas imate 100 miliona KM, prije dva dana ste mogli ispratiti u medijima da Autoceste FBiH izlaze na emisiju obveznica i traže od banaka 100 miliona KM. Nama se obratilo preduzeće Autoputevi sa zahtjevom da se kratkoročno zaduže za 40 miliona KM do kraja godine”, rekao je Tegletija i dodao da će banke plasirati “naš novac našim preduzećima, a naša preduzeća će plaćati kamate”.

Tegeltija je istakao i da je na današnjoj sjednici Vlade RS-a razmatrana informacija o problemima u poslovanju kompanije “Elektroprenos BiH”.

“Ponovo zbog problema i nesporazuma unutar FBiH, gdje ne mogu da se dogovore da li će biti direktor iz reda Hrvata ili Bošnjaka, a provedena je konkursna procedura. Predloženo je da na funkciji ostane dosadašnji direktor Mato Žarić. Došli smo u situaciju da su predstavnici Bošnjaka u Upravnom odboru preduzeća i upravi blokirali rad ove kompanije”, rekao je Tegeltija.

Naglasio je da danas ova kompanija nema finansijski plan, plan investicija za period 2018-2020 i “ne može provoditi bilo kakvu javnu nabavku za bilo kakve započete investicije” i ne može se vršiti zapošljavanje, a od početka godine 56 radnika da je napustilo “Elektroprenos BiH”. Naveo je da je blokirana izgradnja više trafostanica, energetskih transformatora, rekonstrukcija dalekovoda…

“Želimo upozoriti, na ovaj način zaustavljanjem investicija u Elektroprenosu može doći u ozbiljnu opasnost redovnost snabdijevanja električnom energijom”, kazao je Tegeltija.

Dodao je da će Vlada RS-a zaključke proslijediti upravi Elektroprenosa i Vladi FBiH.

“Naš je apel da se odnosi u FBiH ne prelamaju preko naših zajedničkih preduzeća”, dodao je Tegeltija.

Vlada RS-a utvrdila je prijedlog zakona o zaštiti žrtava ratne torture koji se nakon javnih rasprava u šest regionalnih centara u odnosu na nacrt zakona razliku između ostalog u tome što se ističe da se radi “o posebnoj kategoriji civilnih žrtava rata”.

Rada Kela iz ministarstva rada i boračko invalidske zaštite rekla je da je izbačen uslov za podnošenje zahtjeva za sticanje statusa da podnosilac mora imati “najmanje tri godine prebivalište na području RS, odnosno Brčko distrikta”.

“Bitno je da su neposredno prije odlaska u inostranstvo imali prebivalište na teritoriji RS-a odnosno Brčko distrikta”, rekla je Kela.

Izbačena je i odredba u kojoj je stajalo da status i prava ne mogu da ostvare “lica koja su bila pripadnici neprijateljskih oružnih snaga i paravojnih formacija” ,jer je sada istaknuto da se zakon odnosi na civilne žrtve rata. U dokaznom postupku status će biti moguće ostvariti na osnovu potvrda međunarodnog Crvenog krsta i pravosnažnih presuda domaćih i stranih sudova. Osim toga, prijedlogom zakona u odnosu na nacrt sa tri na pet godina od datuma stupanja na snagu zakona produžen je rok za podnošenje zahtjeva.