Zimsko razdoblje s obilnim snijegom naglo se prekida širom Evrope. Nakon gotovo mjesec dana niza atlantskih ciklona i velikih poplava na Iberijskom poluotoku i Mediteranu, kontinent se okreće proljetnim temperaturama.
Snažna toplotna kupola trebala bi se u posljednjoj sedmici februara proširiti nad centralnim dijelom Evrope, donoseći temperature znatno iznad prosjeka, koje će u mnogim krajevima dosezati 20 stepeni Celzijusa, piše Severe Weather Europe.
VEZANO Kakvo nas proljeće očekuje: Vrijeme će biti neuobičajeno za BiH
Značajni toplotni valovi i rekordne temperature zabilježene u prošlosti u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi često su bili povezani s fenomenom toplotne kupole. Toplotna kupola dominantno je obilježje ljetnih vremenskih obrazaca, ali se može pojaviti i tokom zimskih mjeseci.
Toplotna kupola donosi vruće vrijeme, ali i probleme
Ovaj pojam koristi se kada se razviju izuzetno visoke temperature pod utjecajem grebena u višim slojevima atmosfere, odnosno vrlo tople zračne mase na velikim visinama. Taj sistem, poznat i kao blokirajuća anticiklona, donosi stabilno i izrazito toplo, ponekad i rekordno vruće vrijeme.
Toplotna kupola nastaje kada se prostrano područje visokog pritiska zraka stacionira nad velikim dijelom kontinenta, ponekad i sedmicama. Djeluje poput poklopca na loncu, zadržavajući topli zrak na svim nivoima. Zrak se pri tlu komprimira i dodatno zagrijava, zbog čega temperature na površini postaju izuzetno visoke.
Prekomjerna toplota može značajno utjecati na ljudsko zdravlje, posebno kod osjetljivih grupa kao što su starije osobe, djeca i hronični bolesnici. Radnici na otvorenom, poput građevinara i poljoprivrednika, izloženi su povećanom riziku od bolesti povezanih s vrućinom. Ugroženi su i stanovnici čiji su domovi građeni od materijala koji zadržavaju toplotu, poput betona.
Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može uzrokovati toplotnu iscrpljenost, koja vodi do dehidracije i vrtoglavice, a u težim slučajevima može prerasti u po život opasan toplotni udar. Visoka relativna vlažnost zraka tokom toplotnog vala dodatno opterećuje organizam, a stvarni osjećaj temperature opisuje se indeksom topline.
U potpunosti će se razviti do srijede
Tokom ove sedmice mijenja se sinoptička situacija. Razvija se izražen greben visokog pritiska zraka, potaknut snažnom blokirajućom anticiklonom koja se s Iberijskog poluotoka i Mediterana premješta prema sjeveru. Time se potiskuje utjecaj polarne mlazne struje nad kontinentom. Već početkom sedmice temperature su u zapadnoj i jugozapadnoj Evropi te na Mediteranu porasle za 6 do 10 stepeni iznad prosjeka.
Do sredine sedmice greben će se proširiti dalje na sjever i istok, uspostavljajući klasičan obrazac Omega bloka, nazvan tako jer podsjeća na grčko slovo omega. S dvije ciklone sa svake strane, jednom nad Biskajskim zaljevom i drugom nad Crnim morem, greben će dominirati većim dijelom Evrope. Površinski pritisak će rasti, osiguravajući stabilno vrijeme.
Toplotna kupola u potpunosti će se razviti do srijede, podižući temperature u nižim slojevima atmosfere za 12 do 15 stepeni iznad prosjeka. Najveća odstupanja očekuju se nad Francuskom, zemljama Beneluksa, Njemačkom, srednjom Evropom te Danskom, južnom Švedskom i Norveškom. Krajem sedmice toplina će se proširiti i na istočnu Evropu i Skandinaviju.
U Francuskoj se do sredine sedmice očekuju temperature do 20 stepeni Celzija, dok će na jugu Španije i Portugala najviše dnevne vrijednosti dosezati i 25 stepeni. Značajno će otopliti i u ostatku zapadne Evrope. U južnoj i središnjoj Engleskoj mjerit će se od 15 do 18 stepeni, a u Irskoj od 12 do 15 stepeni.
Kako će utjecati na Balkan
Proljetni ugođaj osjetit će se i u zemljama Beneluksa te u zapadnoj Njemačkoj, gdje će temperature dosezati 18 ili 19, lokalno i 20 stepeni.
Znatno toplija zračna masa od sredine sedmice prekrit će i srednju Evropu te Balkan. U Njemačkoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj u nizinama se očekuje od 14 do 18 stepeni. Zbog otopljenja očekuje se i značajno topljenje snijega u Alpama, što može uzrokovati lokalne poplave.
U drugoj polovini sedmice toplije će biti i u Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj te južnije na Balkanu, s temperaturama koje bi se također mogle približiti 20 stepeni. Srednjoročne prognoze upućuju na moguć povratak dinamičnijeg vremena početkom marta.
