BiH

procesuiranje ratnih zločina

U Goraždu nema ko da sudi: Nedostatak dokaza i kapaciteta pravosudnih institucija

14/12/2021

Iz Misije OSCE-a u BiH podsjećaju na svoj raniji zaključak prema kojem bi “Tužilaštvo BiH trebalo izvršiti prijenos predmeta ratnih zločina kod kojih su počinioci nepoznati samo nakon prethodno obavljene analize složenosti i važnosti događaja”

Iako je od završetka rata prošlo više od 25 godina i što žrtve ali i optuženi umiru zbog starosti, u Kantonalnom tužilaštvu u Goraždu svi predmeti za ratne zločine su protiv nepoznatih osoba, a u jedinom aktivnom predmetu u sudu Bosansko-podrinjskog kantona optuženi je u Srbiji, te ne postoji ni mogućnost formiranja Sudskog vijeća i saslušanja zaštićenih svjedoka.

U Kantonalnom tužilaštvu Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) 15 je “aktivnih” predmeta ratnih zločina nad civilnim stanovništvom protiv nepoznatih počinilaca, koje im je po Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina dostavilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Glavni kantonalni tužilac Mirsad Bilajac kaže da su ovi predmeti formirani između 2001. i 2006. godine.

“Ti predmeti koji su nam dostavljeni bili su u Tužilaštvu BiH od pet do 15 godina. Tužilaštvo BiH je u nekim predmetima donijelo naredbu o provođenju istrage protiv NN osoba. (…) Sektoru kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova BPK-a, inspektorima koji rade na ratnom zločinu, data je naredba da se pregledaju svi dokazi Tužilaštva BiH i ako se utvrdi nešto novo, novi dokaz, da bi tužilac mogao donijeti naredbu o istrazi ili optužnici”, kaže Bilajac u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz Misije OSCE-a u BiH podsjećaju na svoj raniji zaključak prema kojem bi “Tužilaštvo BiH trebalo izvršiti prijenos predmeta ratnih zločina kod kojih su počinioci nepoznati samo nakon prethodno obavljene analize složenosti i važnosti događaja”.

“Institucije sa neadekvatnim resursima za istragu predmeta kod kojih su počinioci nepoznati trebaju na to pitanje skrenuti pažnju Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i drugim nadležnim tijelima vlasti”, navodi se u odgovoru OSCE-a BIRN-u BiH.

Tužilaštvo Bosansko-podrinjskog kantona nije podiglo niti jednu optužnicu za ratne zločine počinjene na području Goražda, iako je ovaj grad pod opsadom bio više od 1.300 dana. Prema podacima udruženja žrtava u ovom je gradu ubijeno oko 2.000 civila, od toga 148 djece.

U “Udruženju civilnih žrtava rata BPK Goražde” nezadovoljni su radom Tužilaštva u ovom kantonu.

“Ništa se ne radi, ništa se ne pokreće. Ljudi umiru, među njima i roditelji poginule djece, a da nisu dočekali pravdu. Ja sam ranjena 1994. godine, stopostotni sam vojni invalid i niko još za to nije odgovarao”, govori predsjednica udruženja Ferida Smajović i dodaje da nemaju nikakvu saradnju sa pravosudnim institucijama u ovom kantonu.

Optužnice protiv nedostupnih osoba

Bilajac kaže kako su podignute optužnice za zločine počinjene na području Čajniča, Rudog, Rogatice, Višegrada i Foče, u okviru predmeta koji su bili u nadležnosti ovog Tužilaštva poslije rata.

“Evo sad taj predmet Brane Petković, ja sam donio naredbu o provođenju istrage, podignuta je optužnica i on je sada nedostupan. Za Duška Kornjaču sam donio naredbu o provođenju istrage, zna se gdje je on. Goražde nije propust ovog Tužilaštva”, govori Bilajac.

Sud Bosne i Hercegovine je u januaru ove godine potvrdio optužnicu protiv nedostupnog Petkovića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području naselja Lozje – Kokino Selo kod Goražda, počinjen u maju 1992. godine u kom je ubijeno 16 osoba.

Kornjača, koji je u Srbiji, optužen je da planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva s područja općine Čajniče. BIRN BiH je ranije pisao da Državno tužilaštvo nije nikada zatražilo da se krivično gonjenje Kornjače ustupi pravosuđu u Srbiji, iako mu je ranije u BiH određen pritvor i raspisana potjernica za njim.

Iz Tužilaštva BiH kažu kako su podigli više optužnica za ratne zločine na području Goražda i okoline, među kojima protiv Lazara Mutlaka za silovanje, koja je prebačena na Kantonalni sud, a optuženi je u Srbiji.

“Također, u radu je više predmeta koji su u fazi prijave ili istrage, a odnose se na navedeno područje”, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH.

Pred Sudom BiH u toku je postupak protiv Ramić Ćamila i ostalih, za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima – pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) – na području Goražda i Višegrada u periodu od 1992. do 1994. godine.

Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo je Ibru Merkeza, Ešefa Hurića i Predraga Bogunića optužbi za nezakonito zatvaranje i nečovječno postupanje prema srpskim civilima u Goraždu 1992. godine. Pravosnažno je oslobođen i Ahmet Sejdić za zločine počinjene na području Goražda i Rudog u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.

Dragan Šekarić je oslobođen krivice za napad na Kokino Selo (općina Goražde), a osuđen za zločine u Višegradu.

Bez tehničkih i prostornih uslova za saslušanje zaštićenih svjedoka

Pred Kantonalnim sudom u Goraždu aktivan je samo jedan predmet ratnog zločina protiv Lazara Mutlaka koji se nalazi u Srbiji. On je optužen da je na području Goražda upotrebom sile i prijetnje po život izvršio nad ženom bošnjačke nacionalnosti silovanje i seksualno zlostavljanje, što je ostavilo teške i trajne fizičke i psihičke posljedice na žrtvu. Ova je optužnica nakon potvrđivanja prebačena sa Državnog suda.

Predsjednica Kantonalnog suda u Goraždu Milijana Bjelović kaže kako je Mutlaku dostavljena optužnica, te da je on zatražio da mu se sudi u Srbiji.

“Ukoliko Tužilaštvo bude imalo sluha, tražit će da se ustupi predmet iz poznatih razloga i da mu se sudi u Srbiji”, kaže Bjelović, dodajući da nema uslova za raspisivanje potjernice.

Čak i da je u BiH, ona kaže kako Kantonalni sud u Goraždu nema tehničke uslove da sasluša zaštićene svjedoke iz ovog predmeta. Potrebnu tehniku, prema njenim riječima, nema ni Opštinski sud u Goraždu. Ako dođe do suđenja kaže da će tražiti od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) pomoć da osiguraju neophodnu tehniku, ali dodaje da to neće riješiti problem, jer zgrada u kojoj su smješteni nema dovoljno prostorija.

“Ukoliko dođe do suđenja, zaštićene svjedoke bismo morali saslušavati videolinkom iz Suda BiH, a mi bi odavde radili. Nemamo prostorije za zaštićenog svjedoka, nemamo posebnu kancelariju ni za pritvorenike kada ih privode. Kada dođe do suđenja svi smo na hodniku – i optuženi i svjedoci, tužilac, sudija i odbrana. To vam je sudbina malih sudova”, kaže Bjelović.

U OSCE-u navode kako su svjesni činjenice da nemaju svi sudovi u BiH pristup neophodnim tehničkim, materijalnim i kadrovskim resursima da procesuiraju predmete koji uključuju navode o seksualnom nasilju.

“Predsjednici sudova i glavni tužioci odgovorni za institucije u kojima trenutno nedostaju neophodni resursi trebaju se obratiti nadležnim vlastima, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće i odgovarajuća tijela izvršne vlasti, da bi osigurali da imaju sve neophodne resurse za efikasno i pravično procesuiranje predmeta ratnih zločina u skladu sa Revidiranom državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina”, navodi se u odgovoru OSCE-a.

Iz VSTV-a za BIRN BiH govore kako im se iz Kantonalnog suda u Goraždu nisu obraćali na temu uslova za saslušanje zaštićenih svjedoka “osim dopisom iz 2019. godine u kojem se generalno ukazuje na stanje objekta navedenog suda”.

U Kantonalnom sudu u Goraždu je, pored predsjednice suda Bjelović, zaposleno još troje sudija. Ona kaže da ne može formirati Sudsko vijeće ako su uključeni u fazu istrage kada je neophodna naredba sudije za prethodni postupak, a po podizanju optužnice uključuje se i sudija za prethodno saslušanje, zbog čega ne mogu biti članovi Vijeća. U ovim slučajevima se šalje zahtjev Vrhovnom sudu FBiH, objašnjava Bjelović.

“Onda Vrhovni sud FBiH donosi rješenje i obično predmet dostavi Kantonalnom sudu Sarajevo na postupanje. Nije se nikada desilo da su nam dali nekog člana vijeća”, kaže Bjelović te dodaje da i oni rješavaju predmete Kantonalnog suda u Sarajevu iz oblasti građanskog prava.

BIRN BiH je još 2013. godine pisao o problemu sa formiranjem Vijeća u ovom sudu.

Advokatica Nina Kisić smatra kako prebacivanje predmeta uzrokuje probleme i svjedocima, koji zbog ovakvog prebacivanja moraju putovati u Sarajevo.

“Usljed nedostatka broja sudija dolazi do velike sporosti u procesuiranju predmeta. Želim naglasiti da veliki broj entitetskih sudova odgovarajućeg nivoa, kantonalni i okružni, prosto nema dovoljno sudija za toliki priliv predmeta”, kaže Kisić.

Zadnja prijava podnesena prije deset godina

Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od strane Tužilaštva i Suda BiH su, između ostalog, jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i probijanja prvobitnog roka predviđenog Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, navedeno je u Revidiranoj strategiji.

“Jedna od pretpostavki za efikasnije funkcionisanje mehanizma ustupanja i raspodjele predmeta jeste postojanje objektivnih i usaglašenih kriterijuma složenosti na osnovu kojih se vrši kategorizacija složenosti predmeta ratnih zločina, odnosno prenos na entitetsko pravosuđe i pravosuđe Brčko distrikta BiH”, objašnjenje je u Revidiranoj strategiji.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici održanoj 24. septembra 2020. godine usvojilo Revidiranu strategiju, pripremljenu još 2018. godine.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena krajem 2008., kada je određeno da najsloženiji predmeti budu završeni u roku od sedam godina na državnom nivou, a preostali u roku od 15 godina.

Nakon što rok o najsloženijim predmetima nije ispoštovan, sačinjena je Revidirana strategija. Njome je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine.

Glavni tužilac Tužilaštva BPK Goražde Mirsad Bilajac sporost u procesuiranju ratnih zločina pravda nedostatkom dokaza, te činjenicom da su zadnju krivičnu prijavu dobili prije više od deset godina.

“Dostavljeni su nam predmeti za ratne zločine za koje Tužilaštvo ne može naći nijedan dokaz više”, navodi Bilajac.

Iz Misije OSCE-a u BiH kažu da starenje osumnjičenih osoba, svjedoka i žrtava predstavlja dodatni faktor koji mora biti uzet u razmatranje u kontekstu procesuiranja predmeta ratnih zločina, dok je pravično i efikasno procesuiranje predmeta ratnih zločina od suštinske važnosti za povjerenje javnosti u pravosuđe.

“OSCE također konstatuje da propust da se adekvatno istraži krivično djelo može predstavljati kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima”, zaključeno je u odgovoru za BIRN.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.