BiH

sve teža situacija

U Sarajevu nema ko da utvrdi smrt preminule osobe (VIDEO)

11/11/2020

Prema javno dostupnim informacijama, Ministarstvo zdravstva KS je 28. januara 2019. godine donijelo rješenje o imenovanju mrtvozornika u ovom Kantonu

Vedranu Kjeldsenu iz Sarajeva početkom novembra preminula je tetka. Smrt je kontstatovala hitna pomoć u stanu preminule Sarajke.

Porodici je rečeno da trebaju pozvati mrtvozornika kako bi tijelo pokojnice bile izneseno iz stana, a ona sahranjena. Vedran kaže kako je tek nakon toga nastao problem, jer porodica nije mogla da nađe mrtvozornika u Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u Federaciji BiH).

„Tetka je preminula ujutro oko pola šest. Hitna pomoć je došla, ustanovili su smrt i rekli da trebamo da pozovemo mrtvozornika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) zbog toga što je tetka bila zaposlenica MUP-a, koji ima Zavod za zdravstvenu zaštitu svojih radnika. Mi smo ih pozvali, a onda su nam rekli da oni nemaju mrtvozornike. Uputili su nas na nadležni Dom zdravlja, u opštini u kojoj je živjela tetka“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vedran Kjeldsen.

Nakon ovog razgovora, porodica je pozvala dom zdravlja u sarajevskoj opštini Novo Sarajevo (jednoj od četiri opštine u Gradu Sarajevo), gdje je adresa pokojnice.

U domu zdravlja su im rekli kako trenutno nemaju niti jednog mrtvozornika koji izlazi na teren, jer troje zaposlenih mrtvozornika je zbog epidemije korona virusa u izolaciji.

U domu zdravlja porodicu dalje upućuju da pozove jedinu dostupnu mrtovozornicu koji trenutno radi u dvije sarajevske opštine – Novi Grad i Novo Sarajevo. Ove dvije opštine, prema popiu stanovništva iz 2013. godine imaju više od 185 hiljada stanovnika.

„Mislim, sve je to prošlo ok, ali ono što je mene iznenadilo je da nema mrtvozornika koji su dostupni i da ti moraš onda skupljati brojeve telefona i ići od jedne opštine do druge. Nepojmljivo mi je da jedna osoba ‘operira’ u tako velikom području“, navodi Vedran.

Koliko je zaista mrtvozornika u Kantonu Sarajevo?

Almir Pašagić, direktor Doma zdravlja Vogošća, opštine udaljene desetak kilometara od Sarajeva, istovremeno je i jedan od troje mrtvozornika. Ova opština ima oko 28 hiljada stanovnika.

U razgovoru za RSE kaže da ove godine imaju mnogo više posla, ali da njih troje stižu sve obaviti, ‘jer su se dobro organizovali’.

„Mi stižemo, imamo rasporede kada je koji mrtvozornik dežuran u sedmici ili mjesečno kako se dogovorimo, tako da ono što je sumnjivo, znači imali smo slučajeva kada pacijent je sumnjiv da je preminuo od korone i on se prebaci u prosekturu, mi odlazimo tamo da uradimo bris, jer to je novina u mrtvozorstvu. Tužilaštva traže od nas da se uradi bris da se samo provjeri da li je umro od korone ili nije“, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, nije dovoljan broj mrtvozornika u Kantonu Sarajevo, te ističe da je konkurs Ministarstva zdravstva KS za mrtvozorstvo uvijek otvoren, ali volja je doktora medicine da li će se prijaviti da prođu obuku za mrtvozorstvo i dobiti poseban certifikat za to.

„Međutim neke kolege koji budu mrtvozornici oni se razriješe te aktivnosti, jer ne mogu da izdrže psihički, a neki fizički. Zahtjevan je to posao, odgovoran naravno sudsko – medicinski dokument ostavljamo iza sebe, tako da moramo biti tu u potpunosti profesionalni da to uradimo na adekvatan način“, objašnjava Pašagić.

U sastavu Kantona Sarajevo nalazi se devet opština. Svaka od njih ima svoj dom zdravlja.

Direktor Javne ustanove (JU) Dom zdravlja Kantona Sarajevo (KS), u okviru kojeg djeluju domovi zdravlja na području ovog kantona, Muhamed Ahmić u izjavi za RSE kaže da kanton ima dvadesetak mrtvozornika.

Ova zdravstvena ustanova je 2019. godine uputila zahtjev Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo o obuci dodatnog broja mrtvozornika.

No, kako navodi Ahmić, još uvijek nema odgovora šta je nadležno ministarstvo učinilo u vezi sa tim pitanjem.

„Vjerujete da ne znam, s obzirom na svu ovu problematiku koja je aktuelna i hitna, koju sada radimo, nisam se time bavio“, kazao je Ahmić za RSE.

Prema javno dostupnim informacijama, Ministarstvo zdravstva KS je 28. januara 2019. godine donijelo rješenje o imenovanju mrtvozornika u ovom Kantonu.

Sudeći prema ovom spisku, u domovima zdravlja imenovano je 35 doktora medicine koji su istovremeno i mrtvozornici.

U Javnoj ustanovi Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo je 14 mrtvozornika i jedan u pokopnom društvu „Bakije“.

To je sveukupno 50 mrtvozornika ovlaštenih da van zdravstvene ustanove konstatuju smrt u Kantonu Sarajevo koji broji više od 413 hiljada stanovnika (413.593).

U 2019. godini u Kantonu Sarajevo je umrlo skoro 4.300 osoba (4.298), a julu ove godine 424, podaci su Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo.

Rad mrtvozornika u doba pandemije

Riada Blažević je doktorica medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS, a istovremeno radi i kao mrtvozornik. Ona je jedna od četrnaest imenovanih mrtvozornika u Hitnoj pomoći.

Doktorica Blažević tvrdi da je bila dobra organizacija posla prije pandemije korona virusa. No, u proteklih osam mjeseci, dodaje, stvari drugačije funkcionišu.

Obaveza im je da izađu na teren i utvrde smrt osobe van zdravstvene ustanove i to u periodu od 20 sati navečer do osam sati ujutro. No, u doba pandemije izlaze na teren i van tog vremena, kaže ona, kada god domovi zdravlja zatraže od njih pomoć.

„Sada s obzirom da moramo izlaziti u ispomoć i ljekarima iz domova zdravlja, a to je ipak proces koji traje, to mrtvozorstvo, pogotovo ako se radi o nekim sumnjivim okolnostima smrti, ljekar ostaje duže vremena na terenu. Nama osnovna djelatnost u Hitnoj pomoći to ne dozvoljava. Znači, nama je svaki minut bitan, svaki ljekar bitan“, objašnjava ona za RSE.

Mrtvozorstvo se obavlja, nastavlja ona, otprilike šest do osam sati nakon što osoba umre. Da bi preminula osoba bila prebačena u mrtvačnicu, mrtvozornik mora nakon konstatacije smrti izdati određene obrasce. No, kako Blažević ističe, sada je ‘manjak’ ljudi u svim oblastima medicine, pa i u mrtvozorstvu.

„Ono što je u stvari vrlo bitno našim sugrađanima, da im dođe, bilo iz domova zdravlja, bilo iz Hitne pomoći, ljekar koji ne mora biti mrtvozornik, ali da konstatuje smrt. Znači, uglavnom je građanima to bitno da se smrt konstatuje, a onda oni uglavnom ne prave probleme ako moraju čekati i preko onih osam sati predviđenih da se odradi to mrtvozorstvo i da se popune formular koji su neophodni za prebacivanje tijela u mrtvačnicu“, ističe ona.

Pandemije korona virusa ukazala je potrebu za više mrtovozornika u Kantonu Sarajevo, mišljenje je doktorice Blažević.

Zašto je otežan rad pogrebnih društava?

I prije pandemije, Kanton Sarajevo nije imao dovoljan broj mrtvozornika, smatraju u Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću (KJKP) „Pokop“.

U toj firmi se svakodnevno suočavaju sa tim problemom, kaže u razgovoru za RSE Asmir Hodžić, izvršni direktor za pogrebnu djelatnost i tehničke poslove.

Prema Hodžićevim riječima to je dugogodišnji problem koji, kako kaže, ‘neće niko da riješi’.

„Naši uposlenici koji imaju dodira sa tim, svaki dan imaju po jednu ili dvije intervencije. Mi moramo privatno mrtvozornika moliti da se lice pregleda da bi se transportovalo tamo gdje je smrt nastupila“, kaže on.
Hodžić naglašava da je pogotovo teška situacija tokom pandemije, kada osoba umre u stanu.

„Ne znamo sad je li on zaražen, nije zaražen, a u pitanju je čitava porodica u tim stanovima, pa i mala djeca to trebaju da gledaju po pet, šest, sedam, osam sati i onda moraš moliti privatno mrtvozornika da ta lica, odnosno leš pregleda, jer mi bez pregleda od strane ovlaštenog lica ne možemo preuzeti tijelo“, objašnjava Hodžić.

Ukoliko se smrt dogodi u nekoj od zdravstvenih ustanova, internim aktovima je uređeno da na svakom odjeljenju ljekar može utvrditi smrt, pojašnjava Hodžić.

Mrtvozornici, napominje on, nisu imenovani samo da djeluju u svojim zdravstvenim ustanovama, već na cijelom području Kantona Sarajevo.

„Taj mrtvozornik koji je imenovan napirmjer u Domu zdravlja „Omer Maslić“ u Novom Sarajevu, može preglediti umrlo lice na čitavoj teritoriji Kantona Sarajevo, jer je imenovan na cijeloj teritoriji kantona. To što radi u toj zdravstvenoj ustanovi, nema veze“, smatra Hodžić.

Problem je, kako navodi Hodžić, što nije urađena edukacija mrtvozornika, a za takvo stanje, ocjenjuje, odgovorno je Ministarstvo zdravstva KS.

Ministarstvo zdravstva KS bez odgovora

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo nije odgovorilo na upite Radija Slobodna Evropa o problemu nedovoljnog broja mrtvozornika u Kantonu Sarajevo.

Krajem jula nadležni ministar Rusmir Mesihović je podnio ostavku, zbog, kako je naveo, zdravstvenih razloga. Mjesec dana kasnije, za vršioca dužnosti ministra zdravstva je imenovan ministar privrede Draško Jeličić. I on je is istog razloga podnio ostavku 21. oktobra.

Nakon toga je krajem oktobra kao vršilac dužnosti postavljena ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS Jasna Agić.

U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak, 9. novembra preminule su 73 osobe zaražene od korona virusa. Od 5. do 8. novembra, u Kantonu Sarajevo je potvrđeno 316 novozaraženih osoba korona virusom. Preminulo je osam osoba, a ukupno je na području ovog kantona 151 osoba umrla od COVID-19. Trenutno je u Kantonu Sarajevo aktivno 5.613 slučajeva zaraze korona virusom.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.