Optuženi ratni zločinac Branislav Gavrilović preminuo je u Beogradu u 61. godini nakon duge i teške bolesti, javila je agencija Srna.
Branislav Gavrilović, poznat pod nadimkom Brne, rođen 1964. godine u Sarajevu, našao se na optuženičkoj klupi Tužilaštva Bosne i Hercegovine pod sumnjom za ratne zločine počinjene tokom 1992. i 1993. godine na području Sarajeva i Igmana.
Iako se godinama nalazi u Beogradu, gdje ima prebivalište i srbijansko državljanstvo, BiH pravosuđe vodi postupak protiv njega zbog niza teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Komandant “Brnetovih četnika”
Prema optužnici, Gavrilović je bio komandant vojne formacije “Brnetovi četnici”, koja je bila u sastavu Prve Igmanske brigade Vojske Republike Srpske. Jedinica je djelovala na području Blažuja i Igmana, gdje su zabilježeni brojni zločini nad civilima i ratnim zarobljenicima.
Tužilaštvo ga tereti da je u decembru 1992. godine tokom napada na sarajevsko naselje Otes naredio civilima da izađu iz skloništa. Tom prilikom je, kako se navodi, jedan teško ranjeni Bošnjak, student medicine Haris Merzić, izvučen iz garaže i ubijen pred očima Gavrilovića i ostalih vojnika.
Drugi događaj iz optužnice odnosi se na ljeto 1993. godine, kada je na području Igmana i Golog Brda zarobljena grupa pripadnika Armije BiH. Tužilaštvo tvrdi da je Gavrilović lično ubio jednog od zarobljenika, dok su po njegovim naredbama još dvojica likvidirana. Jedan zarobljenik je, prema navodima, zlostavljan i potom odveden u pritvorsku jedinicu “Kula”.
Krivičnopravna kvalifikacija
Optužnica Gavriloviću na teret stavlja zločine protiv civila i ratnih zarobljenika, odnosno ubistva, mučenja i nanošenje velike fizičke i psihičke patnje, čime su, prema Tužilaštvu BiH, prekršene odredbe Ženevskih konvencija.
Sud BiH je djelimično potvrdio optužnicu, ali se Gavrilović nije pojavljivao na ročištima za izjašnjenje o krivnji. Najprije se pravdao bolešću, a potom se više puta nije odazvao pozivu suda. Zbog toga je protiv njega raspisana međunarodna potjernica, a određen mu je i pritvor.
Iako se govorilo o mogućem ustupanju predmeta pravosuđu Srbije, do sada takvi pregovori nisu realizirani. Tako optužnica i dalje ostaje u nadležnosti suda u BiH, dok Gavrilović ostaje nedostupan domaćem pravosuđu.
Optužnica obuhvata zločine nad civilima i zarobljenicima bošnjačke, hrvatske i srpske nacionalnosti. Međutim, do danas nema potvrde da je donesena pravosnažna presuda. Proces je i dalje opterećen političkim i pravnim preprekama, koje su česta sudbina ratnozločinačkih postupaka u regionu.
