BiH

veliko priznanje

UNESCO proglasio prašumu Јanj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja

28/07/2021

Prašuma "Јanj" je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a proglasio je prašumu “Јanj” kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.

Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” proširene su sa lokalitetima iz još šest država, potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švicarske i Bosne i Hercegovine. Među 15 novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma “Janj” kod Šipova, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Prašuma “Јanj” je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

Lokaliteti svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutačno su najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18 zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko komponenata. Obuhvaća područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu suradnju i oslikava bliski odnos bukove šume s europskom kulturom.

Sve je počelo 2007. godine sa “Praiskonskim bukovim šumama Karpata”, deset područja u Slovačkoj i Ukrajini – što je prekogranična svjetska baština od samog početka. Upisom “Drevnih bukovih šuma Njemačke” na Listu svjetske baštine 2011. godine prošireno je za pet sastavnih dijelova. 2017. godine dodata su 63 dodatna područja iz deset zemalja. Današnjom odlukom prošireno je za još 15 lokaliteta iz šest zemalja.

Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u poređenju sa nekim mješovitim listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom prirodnom stanju. Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10.000 vrsta životinja.

Na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine našlo se još jedno dobro iz BiH, pored područja Starog mosta Starog grada Mostara, Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.