Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Miro Lazović

Ustav je potrebno mijenjati, ali ne na način daljnjih podjela BiH

miro lazovic

Naveo je kako cijeni da je potrebno mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine, da je potrebno napraviti i radikalan zahvat u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine

Mislim da je odavno došlo vrijeme da se mijenja Dejtonski mirovni sporazum, pogotovo njegov Aneks 4, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član bh. delegacije u mirovnim pregovorima u Daytonu 1995. godine.

“Činjenica je da smo iz Daytona dobili Bosnu i Hercegovinu kao nedovršenu građevinu čija konstrukcija svih ovih 25 godina podrhtava pod teretom loših ustavnih rješenja. Najslabija karika Dejtonskog mirovnog sporazuma je upravo Aneks 4, a to je Ustav BiH. Bilo je javnih nagovještaja čak i od američkih kongresmena da je potrebno mijenjati Dejtonski mirovni sporazum, odnosno Ustav BiH. To smo čuli ovih dana i od predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana u razgovoru s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar – Kitarović”, naveo je Lazović.

On je naglasio i da je činjenica da je tada i pomenuto da se mora poštovati izborna volja građana Bosne i Hercegovine kada su u pitanju protekli izbori.

“Ali, isto tako Bosna i Hercegovina se suočava s neprincipijelnim potezima hrvatske države i njenih zvaničnika, pogotovo u Evropskom parlamentu na način da se predstavi da je sadašnji Izborni zakon BiH problem za hrvatski narod i da je potrebno mijenjati taj Izborni zakon BiH u skladu s prijedlozima Hrvatskog narodnog sabora, odnosno HDZ-a BiH. Mislim da je to pogrešan potez. To je potez koji bi dalje dijelio Bosnu i Hercegovinu i etnički i teritorijalno i da se taj prijedlog pogotovo u Evropskom parlamentu ne bi mogao prihvatiti, jer bi on urušio evropske principe i standarde na kojima počivaju demokratska pravila evropskih država”, istakao je Lazović.

Naveo je kako cijeni da je potrebno mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine, da je potrebno napraviti i radikalan zahvat u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, jer ovakav izborni sistem BiH, pogotovo način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine dalje učvrščuje etničke i teritorijalne podjele u Bosni i Hercegovini.

“Imamo takvo stanje umjesto da bude obratno, da institucija Predsjedništva BiH bude integrirajuća i da politika tri člana Predsjedništva BiH bude politika dijaloga, politika povezivanja, a ne učvrščivanja daljnjih etničkih i teritorijalnih podjela”, kaže Lazović.

Potrebno je, smatra, mijenjati Izborni zakona BiH, ali na način da se u potpunosti primjene evropski principi i standardi i da se u potpunosti primjeni odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

“Uvjeren sam kada dođe do implementacije Odluke Sejdić – Finci da će se cjelokupna ustavna arhitektura morati mijenjati, koja je sada puna diskriminacija, puna ugrožavanja ljudskih prava na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Svi naši problemi upravo izviru iz postojećeg Ustava BiH koji ne dozvoljava Bosancima i Hercegovcima bez obzira kako se zvali i kojeg su etničkog porijekla da budu potpuno ravnopravni na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Zbog toga se svih ovih deset godina ne implementira odluka u predmetu Sejdić-Finci, jer su politički moćnici koji sada drže vlast svjesni da u potpunoj implementaciji te odluke s političke scene silaze politike koje manipulišu narodima, politike koje bi dalje da dijele i pojedinci koji na tim politikama grade svoju moć i pozicije. Podržavam sve one koji smatraju da je došlo vrijeme da se mijenja Ustav BiH”, poručio je Lazović.

Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH parafiran je 21. novembra 1995. godine u američkoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, u američkoj državi Ohio.

Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Glavni učesnici pregovora bili su predsjednici BiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman koji su iste godine, 14. decembra u pariskoj palači Elysee potpisali Dejtonski sporazum.