Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman upozorio je da se ova institucija suočava s ozbiljnom krizom zbog nepopunjenog sudijskog sastava, navodeći da je broj neriješenih predmeta krajem prošle godine dostigao čak 13.625.
Na konferenciji za medije, na kojoj su predstavljeni rezultati rada za 2025. godinu, Ćeman je istakao da je prije nastanka, kako je naveo, „sudijskog deficita“, broj neriješenih predmeta bio manji od 3.000.
Sud ne može pratiti priliv predmeta
Tokom prošle godine Ustavni sud BiH zaprimio je 5.671 predmet, dok ih je riješeno 2.503. Ćeman je upozorio da Sud bez funkcionalnog Velikog vijeća više nije u mogućnosti odgovarati na priliv apelacija u razumnim rokovima.
Prema njegovim riječima, Veliko vijeće je ranije rješavalo više od 99 posto predmeta, ali zbog manjka sudija Sud sada uglavnom odlučuje na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad.
PROČITAJTE JOŠ FUP u akciji: Pronašli na stotine snimaka seksualnog zlostavljanja djece, uhapšen muškarac
“Poručujem vlasti da izabere nedostajuće sudije, izaberite ih na vrijeme. Nemojte da bilo ko, bilo čime motiviran, dovodi u sumnju ustavnost, legalitet i legitimitet Ustavnog suda”, rekao je Ćeman.
Više od 5.000 nacrta odluka čeka razmatranje
Ćeman je naveo da Sud trenutno ima pripremljenih više od 5.000 nacrta odluka, ali da o njima ne može odlučivati zbog ograničenih resursa i rada isključivo na plenarnim sjednicama.
Posebno je zahvalio međunarodnim sudijama, ističući da bi bez njihovog dodatnog angažmana Sud bio na ivici potpune paralize.
Upozorenje zbog neprovođenja odluka
Potpredsjednica Ustavnog suda Valerija Galić upozorila je da neizvršavanje odluka ove institucije predstavlja ozbiljan problem za ustavni poredak i vladavinu prava u BiH.
Podsjetila je na slučajeve poput Statuta Grada Mostara, Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Izbornog zakona BiH, navodeći da su pojedini organi vlasti nastavili primjenjivati odredbe koje je Sud ranije proglasio neustavnim.
Međunarodne sudije: Sud i dalje funkcioniše
Međunarodna sutkinja Angelika Nußberger ocijenila je da je Ustavni sud BiH specifična evropska institucija zbog kombinovanog sastava domaćih i međunarodnih sudija i direktne primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Za posmatrače izvana, uprkos tome što nedostaju dvije sudije, rad nije blokiran. Ustavni sud radi, a njegova sudska praksa relevantna je za čitavu regiju i Evropu”, rekla je Nußberger.
Sporna pitanja državne imovine
Sutkinja Larisa Velić podsjetila je da Parlamentarna skupština BiH još nije donijela zakon o državnoj imovini, iako je Ustavni sud ranije zauzeo stav da je to neophodno.
Naglasila je da državnu imovinu čine šume, rijeke, poljoprivredno zemljište i druge nekretnine koje su pripale Bosni i Hercegovini sukcesijom bivše SFRJ ili kojima je raspolagala nekadašnja SRBiH.
