BiH

"smrtna kazna"

Ustavni sud BiH u petak razmatra Zahtjev za ocjenu odredbe Ustava RS

03/10/2019

Osim zahtjeva za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud BiH bi trebao razmatrati i više apelacija fizičkih i pravnih osoba, među kojima i apelaciju Mladena Ždrale, koga je Sud BiH 2016. godine pravomoćno osudio na 15 godina zatvora

Plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zakazana je za petak, 4. oktobra, na kojoj bi, među ostalim, trebao biti razmatran Zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Ustava Republike Srpske, odredbe koja se odnosi na postojanje smrtne kazne u tom bh. entitetu, potvrđeno je Feni u Ustavnom sudu.

Naime, sedam delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS podnijeli su Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu spomenute entitetske ustavne odredbe, kojom je predviđeno da se – smrtna kazna može izuzetno propisati i izreći, a što je, prema ocjeni podnositelja zahtjeva, u suprotnosti s Ustavom BiH, te predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i u koliziji je sa zahtjevom Evropske komisije za ukidanjem ovakvog oblika kažnjavnja, odnosno sa standardima koje podrazumjeva proces evropskih integracija.

Inače, Bosna i Hercegovina je smrtnu kaznu ukinula 1994. godine, a ta odluka je ozvaničena 1998. Posljednju smrtnu kaznu u BiH izrekao je Okružni vojni sud u Sarajevu, koji je 12. marta 1993. osudio Borislava Heraka i Sretka Damjanovića za genocid, ali ta kazna nije realizirana.

Na dnevnom redu plenarnog zasjedanja Ustavnog suda BiH jeste i izjašnjenje o Zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbe – člana 9. stav 7. Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju RS-a.

Radi se o odredbi kojom se, prema ocjeni podnositelja, krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine u pogledu nadležnosti za izdavanje licenci za međunarodni transport, jer „ono što nije nadležnost entiteta ne može stajati u entitetskom zakonu“.

Konkretno, zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona podnesen je radi povrede člana III Ustava BiH koji se tiče nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i odnosa između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.

Osporenim zakonom ostavljena je mogućnost da RS izdaje licence za međunarodni transport, odnosno da te entitetske licence zamjenjuju licence koje izdaje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a što je u suprotnosti s Ustavom BiH, stav je podnositelja spomenutog zahtjeva.

Osim zahtjeva za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud BiH bi trebao razmatrati i više apelacija fizičkih i pravnih osoba, među kojima i apelaciju Mladena Ždrale, koga je Sud BiH 2016. godine pravomoćno osudio na 15 godina zatvora.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.